Inauguracija novog američkog predsjednika Joea Bidena proći će “skromnije”, bez velikog banketa s kongresnicima. No, kako je to jučer potvrdio i Reuters, svejedno će biti prigode da se uzvanicima u Washingtonu natoči koja čaša dingača i zinfandela, vina poteklih iz peljeških vinograda koje je prije 15-ak godina u suradnji s obitelji Bura-Mrgudić podigao utjecajni američki biznismen i strastveni zaljubljenik u dalmatinska crna vina Robert Bob Benmosche, svojedobno prvi čovjek AIG-a.
U SAD-u ga cijene na 70-ak dolara
Iz pelješkog raja u kojemu su užitak, a i priliku za biznis na pragu 21. stoljeća otkrili i osnivač Eurokabela Ernest Tolj, hrvatsko-kalifornijski vinar Miljenko Grgić, kao i Lee Anderson s Forbesove liste 400 najvećih američkih privatnih kompanija, izlazi, za američke prilike, mala serija. Bob je preminuo prije šest godina, no u obiteljskoj vinariji i danas se proizvede između 4 i 5 tisuća boca dingača i zinfandela godišnje. Vinoljupci u Bijeloj kući “otkrili” su ih još u vrijeme Baracka Obame, a nisu strana ni novoj američkoj administraciji. U SAD-u se mogu kupiti u dućanima za otprilike 60-70 američkih dolara po boci, no još je nepoznato na kojem će se ručku ili večeri služiti u srijedu kada će demokrat Joe Biden položiti prisegu kao predsjednik.
– Ova vijest sigurno će pridonijeti promociji hrvatskih vina što je vrlo važno, jer je Hrvatska mali proizvođač i još nije jako konkurentna na globalnim tržištima – rekao je za Reuters direktor vinarije Boris Mrgudić.
VIDEO Na inauguraciji Joe Bidena pit će se vino iz Hrvatske!
Iz HGK doda-ju kako su pelješka vina dingač i zinfandel na Bidenovoj inauguraciji kulminacija trenda uspješnog izvoza i promocije hrvatskih vina na američkom tržištu koje nije narušila ni korona. Izvoz raste po stopi od 10-15% godišnje, a prema podacima za prvih deset mjeseci 2020. dosegao je iznos od 860.000 dolara, odnosno zadržao se na razinama iz 2019.
Od Žuljane do Postupa
Neka istraživanja potvrdila su kako crljenak kaštelanski i američka sorta zinfandel imaju identičan genetski profil, odnosno da je riječ o istoj sorti. No dok mnogi i dingač smatraju sortom vinove loze (pa odatle i vino), riječ je zapravo o oznaci s položaja na kojemu raste plavac mali, kralj crnih vina u Hrvata i autohtona sorta srednje i južne Dalmacije.
Iz Udruženja vinarstva HGK kažu kako je kršni plavac jedina sorta koja se uzgaja u Hrvatskoj, a na tržište ne uglavnom ne dolazi pod pravim imenom. S obzirom na geografski položaj znamo ga kao Dingač, Postup, Plavac Mili, Žuljanu, Ivan Dolac, Plavac Bol, Plavac Murvicu, ali i pod fantazijskim nazivima kao što su Stagnum, Zlatan Plavac, Villa Sponza, Faros, Kaštelet, Pelješac ili jednostavno samo Plavac. Zahvaljujući suradnji kalifornijske ampelografkinje Carol Meredith sa sveučilišta Davis i stručnjaka s Agronomskog fakulteta Edija Maletića i Ivana Pejića, te podršci kalifornijskog vinara Miljenka Grgića, utvrđen je čak i roditeljski par sorti čijim je križanjem nastao plavac mali. Oba su “roditelja” također naše autohtone sorte, od kojih je jedna doslovno bila pred izumiranjem.
Riječ je o kaštelanskom crljenku ili pribidragu koji je identičan kalifornijskoj sorti zinfandel te talijanskoj primitivo. Drugi je dobričić, sorta koja je praktički prisutna samo na Šolti, a služi za popravljanje boje drugim sortama. Kako bilo, plavac mali je izvanredno prilagođen vreloj mediteranskoj klimi i škrtom tlu. Plavci s južnih krševitih padina izloženih suncu daju puna, snažna i zdrava vina odlične kvalitete i dugog životnog vijeka, dok plavci “iz polja”, kako se tvrdi u Dalmaciji, daju vina lošije kvalitete. Ovisno o položaju i rodnosti po hektaru se dobije 4000 do 15.000 l.
Miris plavca malog lako je prepoznatljiv, u pravilu je kombinacija slatkastih nota suhog ili čak zapečenog voća, s blagim aromama trešanja, borovnica i suhih šljiva te lako pamtljivim mošusnim notama (miris divljači). Arome postaju puno bogatije ako se vino ostavlja da dozre u barrique bačvama, pa se u tom slučaju navedenim aromama još pridodaju tamna čokolada, kava, vanilija, papar...
Nema podataka o izvozu i proizvodnji plavca malog na nacionalnoj razini. No, kako što je to i s Benmosche family dingaču i zinfandelu, Hrvatska, prema podacima HGK, u SAD izvozi uglavnom vrhunska buteljirana vina (više od 80% izvoza), po višoj cijeni od prosječne. Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35-40 dolara, a u restoranima 60-80 dolara.
lijepa vina