Od 556 gradova i općina u Hrvatskoj njih čak 304 imaju status potpomognutog područja prema indeksu razvijenosti, koji izrađuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. A status potpomognutog područja ovih je dana postao aktualan nakon što se sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček pobunila jer u Sisku obnovu od potresa neće u 100-postotnom iznosu financirati država, kao primjerice u Petrinji ili Glini, nego će to biti u omjeru 60 posto država, 20 posto županija, 20 posto vlasnici oštećenih nekretnina.
Petrinja i Glina imaju status potpomognutog područja jer su manje razvijene od hrvatskog prosjeka, dok je razvijenost Siska iznadprosječna. A prema prijedlogu izmjena Zakona o obnovi nakon potresa, država na tim potpomognutim područjima snosi cijeli trošak obnove. Na područjima na kojima vlasnici moraju sudjelovati u financiraju obnove, pak, postoji mogućnost da prema imovinskom cenzusu siromašnima država snosi njihovih 20 posto troškova obnove.
12 županija potpomognuto
A indeks razvijenosti, prema kojem su određeni kriteriji financiranja troškova obnove, računa se prema prosječnom dohotku po stanovniku, prosječnim izvornim prihodima po stanovniku, prosječnoj stopi nezaposlenosti, općem kretanju stanovništva, indeksu starenja te stupnju obrazovanja.
Osim za općine i gradove, indeks razvijenosti računa se i za županije pa tako 12 županija ima status potpomognutog područja. Općine i gradovi razvrstani su u osam skupina – četiri iznadprosječne i četiri ispodprosječne skupine, a županije u četiri skupine – dvije iznadprosječne i dvije ispodprosječne skupine, a status potpomognutih područja imaju sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH.
Sisak je tako u razvojnoj skupini 6 s indeksom razvijenosti 102,9 i nalazi se na 166. mjestu od ukupno 556 gradova i općina. U tom gradu prosječan dohodak po stanovniku iznosi 33.082,60 kuna, dok je prosječni izvorni prihod po stanovniku 2993,10 kuna. Zagreb je na trećem mjestu te liste i spada u razvojnu skupinu 8 s indeksom razvijenosti 116,5 te prosječnim dohotkom po stanovniku od 44.733,21 kuna i prosječnim izvornim prihodom od 6232,49 kuna.
Sisak se po tome ne može mjeriti sa Zagrebom, ali ima i drugih gradova i općina koje su stradale u potresu i ne spadaju u potpomognuta područja pa će njihovi stanovnici morati snositi 20 posto troškova obnove. Pri tome su neki od njih i manje razvijeni od Siska. U Krapinsko-zagorskoj županiji najgore je još u zagrebačkom potresu prošla Donja Stubica. I taj grad spada u razvojnu skupinu 6 s indeksom razvijenosti 103,087 i prosječnim dohotkom po stanovniku od 26.616,04 kuna, dok prosječni izvorni prihod iznosi 1477,19 kuna.
I Krapinske Toplice su nastradale od potresa, a ta općina spada u razvojnu skupinu šest, s indeksom 103,6 i prosječnim dohotkom po stanovniku od 32.365,09 kn i prosječnim primitkom od 1855,87 kuna. Kravarsko je najteže, uz Pokupsko, stradalo od potresa u Zagrebačkoj županiji, a ta općina je u razvojnoj skupini 5 i s indeksom razvijenosti 101,217. Prosječni dohodak po stanovniku u Kravarskom je 26.816,03 kn, a prosječni izvorni prihod 1461,19 kn po stanovniku.
Amandman za Sisak?
Gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić, što se tiče financiranja obnove nakon potresa, smatra da bi za sve građane Hrvatske trebalo vrijediti isto.
– I Donja Stubica je stradala, šteta na privatnim kućama je ista na cijelom teritoriju RH, mislim da bi zakon i svi propisi koji se donose trebali vrijediti na cijelom području Hrvatske za sve isto – kaže Gospočić i dodaje da indeksacija razvijenosti u ovom slučaju nije bitna jer, navodi, primjerice Glina ima puno veći proračun od Donje Stubice. U njegovu gradu šteta od potresa procijenjena je na 20 milijuna kuna, oštećen je 151 objekt, a pet kuća je potpuno neupotrebljivo pa će vlasnici morati, veli, snositi 20 posto troškova obnove.
– Mi nikad ne očekujemo 100-postotnu pomoć države, mi smo naučeni da moramo i sami biti angažirani – govori načelnik općine Krapinske Toplice Ernest Svažić i dodaje da oko indeksa razvijenosti ima polemika jer u formulu, primjerice, nije uvršteno stanje lokalne infrastrukture pa nabraja da njegova općina ima 5400 stanovnika, površinu od 44 četvorna kilometra, 17 naselja i čak 200 kilometara nerazvrstanih cesta koje treba održavati. Načelnik općine Kravarsko Vlado Koralec pak kaže da je njegova općina uputila dopis Vladi i Saboru u kojem traži da se područja koja su zahvaćena katastrofom, a to su Kravarsko i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, stave u kategoriju u kojoj vlasnici ne moraju sudjelovati s 20 posto.
– Kod nas većina čije su kuće oštećene u potresu udovoljava kriteriju imovinskog stanja i ne mogu svoj dio financirati, svega njih nekoliko ne spada u tu skupinu pa se sad borimo da i oni budu izuzeti od tih 20 posto – kaže Koralec.
Ikić Baniček je jučer poduprla izjavu ministrice regionalnog razvoja Nataše Tramišak, koja nije isključila da se amandmanima pronađe model kako bi država 100% financirala i obnovu objekata svih Siščana.
– Drago mi je da u Vladi sjede i razumni ljudi – rekla je Ikić Baniček.
VIDEO Seizmolog Krešimir Kuk: "Nije dobro plašiti javnost. Ne postoje znanstveni temelji da bi mogli znati hoće li i kada biti novi potres."
Rizik je ne ulagati u kuću a voziti dobar auto!