Na pomolu dogovor Vlade i trgovaca, tko će se odreći svoje marže?

S izbornom 2024. pred vratima ubrzavanje inflacije u kolovozu na 8,5 posto galopira u prvorazredni politički problem. S obzirom na to da se na hranu u Hrvatskoj troši relativno dvostruko više budžeta nego u EU, Vlada je posegnula za modelom kakav su primijenile neke zemlje, poput Francuske, ograničenja cijena s trgovačkim lancima. U utorak su se na sastanku s Ministarstvom gospodarstva redali njihovi predstavnici, a resorni ministar Davor Filipović pojasnio je da razgovori s trgovcima idu u smjeru da dođe do smanjenja cijena većeg broja proizvoda te da su načelno svi podržali prijedlog. Najavio je sastanak u Vladi.

Načelno su svi trgovci podržali prijedlog Vlade i razgovori se nastavljaju, nakon toga ćemo moći izići s detaljnim informacijama, rekao je Filipović. Ideja je, kako je rekao, da se ukupna vrijednost košarice proizvoda, što je dostupno na internetskoj stranicama Ministarstva na kojoj se prati kretanje cijena, vrati na 31. prosinca prošle godine. Napomenuo je da nisu svi trgovci isti i da svi imaju svoje karakteristike, te će “u okvirima onoga što bude moguće, to biti i napravljeno”. Svi trgovci s kojima se danas razgovaralo, rekao je, pokazali su “visoko razumijevanje da treba početi te cijene stavljati pod kontrolu”.

’Možda već od petka’

Upitan kad bi cijene mogla početi padati, odgovorio je da dio trgovačkih lanaca mora danas napraviti kalkulacije i interna savjetovanja, a da “neki mogu reagirati već od petka”.

Ne vjeruje da će neki od trgovaca izbjeći spuštanje cijena jer bi time, kako je rekao, izigrali hrvatske građane, a i trgovcima je u interesu očuvanje kupovne moći građana. Pojasnio je da nije riječ o skidanju cijena 360 proizvoda, nego o ukupnoj vrijednosti košarice koja će biti vraćena na 31. prosinca “kod nekih trgovaca koji to mogu napraviti”, a ima i onih koji to neće moći učiniti u potpunosti, nego, npr. 90 posto.

POVEZANI ČLANCI:

– Svatko od njih će napraviti maksimalan napor jer nije isto biti jako velik ili manji na tržištu – rekao je Filipović.

Ranije je predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u i direktor NTL-a Martin Evačić je kazao kako će svatko od trgovaca sam procijeniti koliko može pridonijeti, za koliko proizvoda može smanjiti cijenu te da će to sigurno napraviti u idućim danima i tjednima.

– Ministarstvo očekuje povratan odgovor od nas u roku nekoliko dana. Mislim da će svi sudjelovati, mi da. A sad, s koliko artikala i s kojima, stvar je samih trgovaca – rekao je.

Predsjednica Uprave KTC-a Daliborka Kranjčić nakon sastanka je izjavila da je razgovor prošao u konstruktivnom i pozitivnom tonu i nada se da će naći kompromis. Na pitanje hoće li vratiti cijene na razine s kraja prošle godine, je li to bio zahtjev ministra, odgovorila je da nije, ne na taj način.

– Bilo je razgovora o cijenama, što je sve utjecalo na rast i što je sve moguće napraviti da se neke od cijena korigiraju – rekla je.

Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško izjavio je kako misli da će dogovor biti postignut i u iduća dva dana mjere donesene. Ostali ‘teškaši’, Lidl, Kaufland, Studenac i Spar nisu bili raspoloženi za izjave.

S izbornom 2024. pred vratima ubrzavanje inflacije u kolovozu na 8,5 posto galopira u prvorazredni politički problem. S obzirom na to da se na hranu u Hrvatskoj troši relativno dvostruko više budžeta nego u EU, Vlada je posegnula za modelom kakav su primijenile neke zemlje, poput Francuske, ograničenja cijena s trgovačkim lancima.

POVEZANI ČLANCI:

Ekonomisti i proizvođači su oprezni i skeptični.

– Izbori su blizu. To je nešto što je trebalo raditi prije godinu i deset mjeseci, u procesu uvođenja eura. Problem je struktura tržišta maloprodaje jer je Hrvatska u raljama najvećih – kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. – Fortenovin Konzum je hodajući tržišni mrtvac čiji su troškovi refinanciranja i neefikasnost integrirani u cijene, a koji politika želi očuvati svom silom prije izbora jer je u spašavanje uložen integritet Vlade.

Lidl i Kaufland iza sebe imaju europski lobistički snažnu Schwarz grupu. Bit će onako kako najveći odluče, ostali će ih izgledno slijediti – smatra Lovrinčević.

Bijeli dim

Da se uzaludno čeka “bijeli dim” kao spasonosno rješenje za inflaciju smatraju i neki proizvođači.

– Vlada misli da će se trgovački lanci odreći bruto marže koju ostvaruju vlasniku, a na račun koga? Pritisak će se preliti na proizvođače, prvenstveno domaće, a time i na proizvodnju ili se preraspodijeliti na cijene drugih proizvoda – smatra bivši ministar gospodarstva, danas direktor Udruge Graševina Croatica Tomislav Panenić.

Nervoza oko četiri puta više inflacije od ciljane već neko vrijeme može se iščitati iz strelica upućenih s Markova trga na račun HNB-a i ECB-a.

U Vladi su računali da će subvencije za energente biti dovoljne da se obuzdaju inflatorni pritisci, no to se pokazalo preoptimističnim. U kolovozu je ukupna inflacija preokrenula trend klizanja i skočila na krilima poskupljenja cijena derivata, dok ostale komponente koče. Inflacija cijena hrane usporila je s 11,8 posto u srpnju na 10,3 posto, industrijskih proizvoda sa 7,7 posto na 7 posto, a usluga s 10,8 na 10,7 posto.

U HNB-u očekuju da je ubrzanje privremeno i da će se trend usporavanja nastaviti.