Na Rebru prvi put robot pacijentici uklonio tumor na bubregu

Hajde, sad ti malo operiraj – poziva prof. dr. sc. Željko Kaštelan kolegu doc. dr. sc. Nikolu Kneževića dok gleda u ekran ispred sebe i vodi operaciju pacijentice na nekoliko metara udaljenom stolu u operacijskoj dvorani na Rebru. Sve poteze dr. Kaštelan vuče upravljajući nečim nalik kompjuterskom joysticku kojem “gas” daje pritiskom nogu dok sjedi za konzolom koja je mozak robota koji operira pacijenticu. Robotske ruke rade onako kako ih liječnik upućuje dok upravlja “joystickom”, a on ovako dislocirano operira te pred sobom na ekranu vidi detalje koje prostim okom nije moguće vidjeti tako detaljno. Pogledom, pak, sliku na tom ekranu pomiče u stranu ili je povećava.

Ukratko, djeluje kao da igra videoigru. Tako je izgledala jučerašnja operacija robotskim sustavom koji je prije desetak dana instaliran u spomenutoj bolnici, čime je završila gotovo desetogodišnja priča vezana za kupnju ovog sustava najvećoj hrvatskoj bolnici nepovratnim novcem iz fondova EU.

Manji broj komplikacija

– Možemo biti vrlo precizni pri izvođenju operativnih zahvata i operirati u malom operativnom polju, ovaj sustav ima sve prednosti minimalno invazivnih zahvata, odnosno nema klasičnog reza, manji je gubitak krvi tijekom operacije, manji je broj komplikacija, možemo odstraniti bolesne strukture tkiva, a poštedjeti zdrave. Primjerice, kad je riječ o prostati, možemo bolje sačuvati živce odgovorne za erekciju, možemo sačuvati sfinkter uretre tako da je pacijent kontinentan nakon operativnog zahvata itd. – opisuje prof. Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, i dodaje da kirurg za konzolom ima 3D sliku, a to je, kako kaže, kao da se nalazi u tijelu bolesnika jer vidi svaku strukturu, krvnu žilu...

Dok kirurg upravlja sustavom, njegove upute slijede tri robotske ruke u kojima su instrumenti koje kirurg navodi, a u startu, odnosno prije početka operacije postavlja ih operativni tim. Dio tima nalazi se oko operacijskog stola i za vrijeme zahvata, među njima su medicinske sestre i tehničari, anesteziolozi te liječnik koji sve nadgleda. A tu je i četvrta robotska ruka kao, da tako kažemo, rezerva.

U desetak dana, otkad je ovaj kirurški robot postavljen na Rebru, napravljeno je 11 zahvata, poput uklanjanja ciste na bubregu, dva odstranjivanja bubrega i odstranjivanja tumora nadbubrežne žlijezde. Svi pacijenti operiranim robotskim sustavom dobro su, a u pravilu je njihov oporavak kraći. No, osim u urologiji, robot će se koristiti i u ginekologiji, a prva ginekološka robotska operacija planirana je već danas. Dosad je edukaciju prošlo 20-ak ljudi s Rebra i iz bolnice Dubrava te će, osim drugih struka, uz urološku, za korištenje ove robotske kirurgije educirati i kolege iz drugih ustanova.

Centar za robotsku medicinu

– Osnovali smo Centar za robotsku medicinu i intencija nam je uz podršku Ministarstva zdravstva osnovati i Nacionalni centar za robotsku medicinu sa sjedištem u KBC-u Zagreb, a koji bi, osim stručnjaka medicinske struke, okupljao i stručnjake tehničkih struka s kojima smo surađivali i pri nabavi ovog robota. Intencija nam je, dakle, okupiti sve ljude koji bi se bavili robotskom medicinom jer je kirurgija u kojoj asistiraju roboti sasvim sigurno budućnost, a u robotskoj tehnologiji kasnimo za zapadnim zemljama. U mnogo toga smo dobri pa idemo pratiti svijet i u ovome – poručuje prof. Kaštelan ističući podršku nadležnog Ministarstva i ravnateljstva Rebra ovom projektu.

Robotski operativni zahvati za sada ne traju kraće od klasičnih kirurških operacija budući da sama priprema za ovakvu operaciju traje neko vrijeme. No, zasigurno je riječ o manje invazivnom pristupu kojim će se daljnjom edukacijom i većim brojem zahvata zasigurno skratiti i trajanje samih zahvata.