Za mene je ova odluka bila očekivana i mislim da je ona povoljna za Hrvatsku. Ova odluka suda EU potvrđuje ispravnost hrvatske pravne pozicije o kojoj stvarno suglasje imaju sve parlamentarne stranke, i to suglasje traje još od SDP-ove, Mlinovićeve vlade. I ovu odluku sad trebamo iskoristiti kao poticaj za daljnji razvoj dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom. Treba prestati ovo nekonstruktivno nadmudrivanje između Slovenije i Hrvatske u međunardonim institucijama, u medijskom i u političkom prostoru.
Trenutačno pišem vanjskopolitički program SDP-a za parlamentarne izbore i tamo ćemo identificirati Sloveniju, ne samo kao državu s kojom želimo graditi političko partnerstvo, nego kao državu s kojom želimo graditi političko savezništvo. To je država s kojom dijelimo mnoge zajedničke interese i ciljeve, i moramo vrlo odbro surađivati. I u okviru EU, i u okviru NATO-a, i u okviru regionalnih pitanja, kao i bilateralno - kazao je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku SDP-ov Joško Klisović komentirajući današnju odluku suda EU koji se proglasio nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske.
- Ovu odluku suda treba iskoristiti kao poticaj za takav razvoj odnosa, a kad je riječ o samom teritorijalnom sporu Sloveniji nudimo dvije mogućnosti, barem mi u SDP-u to tako vidimo. Jedna je mogućnost da spor ostane neriješen u ovom stanju u kojem je sad, a da sva pitanja od interesa dviju država, interesa građana, posebice onih koji žive uz granicu, riješimo posebnim bilateralnim sporazumima. I druga je mogućnost da stvarno sjednemo za stol i uzmemo arbitražnu presudu, njen sadržaj, kao temelj kao početnu pregovaračku platformu. I kada postignemo dogovor - koji može biti i širi od onoga što stoji u arbitražnoj presudi, može ukljičivati pitanje važno za ljude koji žive uz granicu - onda ga pretočimo u državni ugovor koji bi bio ratificiran u Hrvatskom saboru i Državnom zboru Slovenije. To bi bila odgovorna i državnička politika i jedne i druge države - dodao je Klisović.
Upitan vidi li sa slovenske strane spremnost za tu suradnju o kojoj govori, Klisoviće je rekao:
– Tu spremnost očekujem i nadam se da će ovo biti poticaj za tako nešto. Vidio sam naslove u slovenskim medijima koji kažu da je ovo “hladni tuš za Sloveniju”, a ja bih rekao da je to hladni tuš za slovensku politiku pa se nadam da će ih taj hladni tuš otrijezniti i da će sad stvarno konstruktivno krenuti razgovarati s Hrvatskom o rješenju teriotorijalnog spora. Za početak možemo kao temelj uzeti arbitražnu presudu, odnosno njen sadžaj. Hrvatska neće nikada priznati arbitražnu presudu kao pravni akt, to je važno naglasiti. Mi imamo problema s kompromitiranom arbitražnom presudom kao pravnim aktom. Ona za nas ne vrijedi, ne važi. No, njen sadržaj može biti osnova za početak razgovora između dvije države - .
Klisović je još dodao kako je arbitraža pravno utemeljena i dio je političkog konsenzusa svih parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj te da taj konsenzus nitko nikada nije ni pokušao dovesti u pitanje, a kamoli razbiti. – Ne mora nam nitko tu ništa sugerirati. Jasna nam je naša pravna i politička pozicija, i s te pozcije nastupamo prema Sloveniji – istaknuo je Klisović.
- Takvu sam odluku očekivao. Sada Hrvatska i Slovenija moraju sjesti za stol i pokušati riješiti pitanje granice na moru bilateralno. A do tada treba napraviti jedan sporazum o upravljanju Savudrijskom valom, odnosno Piranskim zaljevom, na dobrobit poslovnih subjekara i građana. Takvi modeli postoje. Između Njemačke i Nizozemske, gore u zaljevu Velart, granica nikada nije definirana, ali sve funkcionira, ljudi i tvrtke mogu funkcionirati. Onda i Hrvatska i Slovenija, dok se ne riješi formalno pitanje granice na moru, mogu napraviti jedan sporazum i tako stvoriti mehanizam suradnje na dobrobit svih - komentirao je odluku suda EU predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač.
Na pitanje postoji li u Ljubljani volja za takvu suradnju te može li arbitražni sporazum biti temelj za pregovore o granici, o čemu govore oporbenjaci, Kovač je odgovorio:
- U Hrvatskoj postoji volja za suradnjom. Pretpostavljam da će i naši kolege u Sloveniji izaći u susret svojim poslovnim subjektima i građanima. A što se tiče arbitražnog sporazuma, saborski sam zastupnik i prisiljen sam na Ustav koji je naš temeljni dokument i u njemu je jasno rečeno da Sabor donosi odluku o promjenama granica. A Sabor je rekao svoje prije skoro pet godina. I kada je riječ o arbitražnom sporazumu on ne može biti formalno temelj za sporazum - .
Video: Škola ispunjavanja imovinske kartice
Kasno paljenje....Slovenci nas bacili na glupu foru. Arbitrazna presuda postoji vazi in zavezujuca je za obe strane. Ali EU sud nije pristojan za svadju oko ( ili do ) implementacije. Tko je sad pobjedia?!