Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali te su dvije države članice ipak obvezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, lojalno surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora sukladno međunarodnom pravu. Tako glasi odluka suda u Luxembourgu objavljena u 9 sati.
Odluku je pročitao predsjednik Suda EU Koen Lenaerts. Prema presudi, Sud EU nije nadležan za odlučivanje u sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te države prema članku 4. europskog ugovora uložiti lojalne napore i pronaći konačno rješenje ovog spora u skladu s međunarodnim pravom.
Sud je prihvatio mišljenje nezavisnog odvjetnika Suda EU, Estonca Priita Pikamäea, smatrajući da su prigovori Hrvatskoj zbog kršenja prava EU akcesornog karaktera u odnosu na navodno hrvatsko kršenje obaveza iz arbitražnog sporazuma, odnosno da su povrede prava EU akcesorne u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između dviju država. Sud je naložio Sloveniji snošenje troškova.
Video objave odluke možete pogledati ovdje.
Slovensku tužbu podnijela je tehnička vlada tada odlazećeg premijera Mire Cerara nakon što je u prosincu 2017. propao pokušaj dogovora dviju država i prihvaćanja protokola o granici čiji su sadržaj dvije države na ekspertnoj i političkoj razini brusile na sedam sastanaka. Hrvatska inzistira i dalje na bilateralnom dogovoru, što je mogućnost koju nudi i sam Arbitražni sporazum. Razgovor kao rješenje želi i Europska komisija koja je odbila podržati slovensku tužbu protiv Hrvatske.
Neovisni sudac Priita Pikamäe iznio je svoje neobvezujuće mišljenje u studenome prošle godine te ustvrdio da Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije jer je on međunarodnog karaktera i ne potpada pod pravo Unije te da granica dviju država nije definirana.
Sama se tužba pak temelji na četiri točke. Prva točka – ribarstvo – uporište nalazi u okviru Zajedničke ribarske politike. Ta je uredba uvrštena u aneks Pristupnog sporazuma Hrvatske i EU, gdje se određuje režim ribolova kod granica Slovenije i Hrvatske koji bi stupio na snagu nakon potpune provedbe arbitražne odluke. Hrvatska odbacuje taj argument jer smatra da potpune provedbe odluke nema, pa onda nema ni režima, jer je Hrvatska, nakon što je otkrivena slovenska kontaminacija arbitražnog postupka izašla iz sporazuma i procesa. Druga se točka tiče prostornog planiranja na moru, a treća Schengena.
Slovenija ima obvezu čuvati schengensku granicu, ali joj je to onemogućeno jer nema kontrolu nad cijelim teritorijem, smatraju, iako je Slovenija 2007. ušla u Schengen s takvim “neuređenim” granicama. Četvrta pak točka govori o hrvatskom kršenju Temeljnih ugovora o funkcioniranju Unije, odnosno članka 4 (3) koji se tiče suradnje država članica.
Hrvatska je uputila podnesak Sudu kojim se ističe prigovor da Sud Europske unije nadležan za rješavanje spora. Zagreb traži da Sud u potpunosti odbaci tužbu kao nedopuštenu zbog toga što Sud nije nadležan o zahtjevima Slovenije odlučiti u postupku predviđenim člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da se spor između Hrvatske i Slovenije treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava te rješavanje spora ne ovisi o primjeni prava EU niti o njegovu tumačenju.
Video: Usporedba Hrvatske i Slovenije
Svi se ograđuju od lopova Slovenaca !