Naftna kriza njima će najviše koristiti, proizvodnja im je pala 96%

Države koje najviše proizvode naftu poručile su jučer da će na tržište staviti svoje rezerve kako bi amortizirale naftni šok nastao napadom dronovima na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, zbog čega je cijena crnog zlata porasla u jednom danu čak 20 posto, što je najviše od siječnja 1991. kada su Sjedinjene Države ušle u 2. Zaljevski rat. Cijena barela nafte jučer ujutro porasla je oko dva posto, no popodne se situacija stabilizirala i barel je pojeftinio oko jedan posto na 67 dolara.

Amerikanci preuzeli vrh

Globalne zalihe sirove nafte mogle bi u kratkom roku amortizirati smanjenu opskrbu zbog napada na dva ključna naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji koja proizvode osam posto svjetske potrošnje.

– Procjenjujemo da ukupne zalihe iznose 6,1 milijardi barela, što je dovoljno za 61 dan opskrbe globalne potražnje – navela je u Caroline Bain iz kompanije Capital Economics.

Dodala je da će, ako najveća saudijska energetska kompanija Saudi Aramco u potpunosti obnovi proizvodnju sljedećeg tjedna ili u nekom kraćem roku, što je i najvjerojatniji scenarij, cijena barela Brent nafte do kraja godine pasti na 60 dolara po barelu, na cijenu koja je bila prije napada na saudijska postrojenja u subotu.

Prema sastavljenoj američkoj bazi podataka ukupna svjetska proizvodnja nafte u 2019. godini prosječno je iznosila 80.622.000 barela na dan. Otprilike 68% dolazi iz prvih deset zemalja, a 44% je prekrivalo četrnaest sadašnjih članova OPEC-a. Zemlje Bliskog istoka proizvode više od jedne trećine nafte na globalnoj razini, točnije 34 posto.

Prva su tri proizvođača Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija i Rusija. Svaka od ovih zemalja imala je znatan pad proizvodnje u različitim vremenima u prošlosti, ali od 2014. sve tri proizvode gotovo svoju najveću stopu od deset do 15 milijuna barela dnevno. Saudijska Arabija i Rusija na vrhu su zemalja izvoznica nafte, a SAD kao najveći potrošač bile su prisiljene sve svoje kapacitete usmjeriti u frakiranje, dobivanje nafte iz škriljevaca složenim bušenjima koja jako štete okolišu, čime su prestigli Saudijce i postali prvi proizvođači nafte u svijetu.

Od europskih zemalja, Norveška je najveći proizvođač i nalazi se na 15. mjestu globalne ljestvice i danas je peti najveći izvoznik nafte te ima oko 1,4 posto svjetskih zaliha nafte. Najveće zalihe nafte na svijetu ima Venezuela. Čak 18% svjetskih rezervi nalazi se u ovoj državi na obali Karipskog mora. Sljedeća zemlja sa 16% udjela je Saudijska Arabija, a na trećem je mjestu po zalihama Kanada. Listu zemalja s najvećim poznatim količinama nafte čine još i Iran, Irak, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija, Libija i Nigerija.

Rast cijena nafte ovisit će o daljnjem razvoju situacije na Arapskom poluotoku i u Perzijskom zaljevu. Američki predsjednik Donald Trump koji je najprije izravno optužio Iran, kazavši da je američki “obarač spreman” i zaprijetivši vojnom intervencijom protiv Irana, nakon nekoliko sati promijenio je svoj stav. Na pitanje novinara u Bijeloj kući hoće li SAD vojno intervenirati, Trump je kazao da on nikada nije obećao da će zaštititi Saudijsku Arabiju, a ako bi do toga i došlo, Saudijska Arabija će morati svoju sigurnost i dalje skupo plaćati.

– Oni su nama platili 400 milijardi dolara, ali zauzvrat su dobili oružje. Hvala im na tome jer smo mi tim novcem otvorili milijun i pol radnih mjesta – kazao je Trump.

I dok Saudijska Arabija tvrdi da su prve istrage pokazale kako su u napadu na saudijska naftna postrojenja korišteni iranski dronovi te da će kraj istrage pokazati i odakle su lansirani. Saudijci ne vjeruju da jemenski pobunjenici Huti (preuzeli su odgovornost za napad na sebe) mogu kontrolirati dronove 800 kilometara te su uvjereni kako su oni lansirani ili s juga Iraka ili s iranskog teritorija.Ruski predsjednik Vladimir Putin odmah je ponudio pomoć Saudijskoj Arabiji da zaštiti svoja naftna postrojenja.

– Spremni smo ponuditi odgovarajuću pomoć Saudijskoj Arabiji i bilo bi dovoljno da političko vodstvo te zemlje donese mudru odluku kao što su to učinili čelnici Irana kupivši S-300 ili kao što je to učinio turski predsjednik Erdoğan i od nas kupio najnoviji S-400 Triumph sustav protuzračne obrane – kazao je Putin.

Profitirati u kaosu

Ponovni rast tenzija na Arapskom poluotoku i u Perzijskom zaljevu više odgovara Iranu nego SAD-u. Naime, od kada je američki predsjednik Donald Trump postrožio stare i uveo nove sankcije prema kojima će svakoj zemlji koja bude poslovala s Iranom uvesti sankcije, izvoz iranske nafte drastično je pao, pogotovo nakon što su kineske, indijske pa čak i turske kompanije otkazale uvoz nafte iz Irana. Od četiri milijuna barela dnevno, proizvodnja iranske nafte pala je na samo 150 tisuća barela (pad od 96 posto) zbog čega bi u godinu dana Iran mogao izgubiti najmanje 90 milijardi dolara, s čime se Iran ne može pomiriti.

Iranci vjeruju kako bi svaka eskalacija i kaos Iran ponovno mogao vratiti na naftno tržište. 
Da Iran ide upravo prema takvom planu i eskalaciji sukoba, govori i činjenica da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei kazao da “Iran nikada neće razgovarati sa SAD-om bilateralno, ali bi mogao sudjelovati u multilateralnim razgovorima ako se Washington vrati nuklearnog sporazumu iz 2015.” prebacujući tako lopticu Trumpu u ruke – želi li rat ili 
mir.

FOTO Dronovima napadnuta postrojenja naftne tvrtke Aramco