Najava simpozija religije i ekologije: Papa nas sve poziva na 'ekološko obraćenje'

Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u BiH čiji je predsjednik prof. dr. sc. Asim Kurjak, u svom sklopu ima „Razred za religije“, koji organizira razne skupove i simpozije na temu uloge religije u društvu. Tako smo ove godine zajedno s Fakultetom filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, odlučili da tema našeg simpozija bude „Religije i ekologija – kako sačuvati zajednički dom“. Simpozij je interdisciplinarni, što znači da u njemu sudjeluju stručnjaci iz raznih disciplina kao što su: ekologija, teologija, filozofija, psihologija, duhovnost, sociologija, politika, šumarstvo, poljoprivreda, astronomija. Tu su uključeni i stručnjaci koji proučavaju klimatske promjene kao i problem otpada u svemiru. Simpozij je također interkonfesionalni, što znači da o ekološkim problemima govore važni autoriteti iz velikih religija kao što su: judaizam, kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam i druge velike religije - kaže nam p. Mijo Nikić, teolog i psiholog, o simpoziju koji sutra, 3. lipnja, počinje na isusovačkom Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu.

POVEZANI ČLANCI:

„Bit svake autentične religije je u tome da naviješta ljudima spasenje i vječni život. Osim toga, religije se trude pomoći čovjeku da bolje živi također na ovoj Zemlji i u ovom svijetu. A da bi mogao biti sretan i živjeti udobno na ovom našem Planetu, taj Planet, dakle naša Zemlja treba biti sigurna, zaštićena od svega što je ugrožava“, objašnjava p. Nikići, dodajući kako nas „religije poučavaju da je Bog stvorio Nebo i Zemlju i da je čovjek odgovoran za sudbinu Zemlje i života na njoj“. O tome govori Biblija u Starom i Novom zavjetu, sveta knjiga muslimana Kur'an, Vede i drugi važni sveti spisi hinduizma i budizma i o svemu tome bit će govora na simpoziju „Religije i ekologija“, najavljuje Nikić.

„Biblija ne spominje izričito riječ ekologija, ali govori o potrebi čuvanja i zaštite našeg planeta koji nam je Bog darovao. Biblija nas upozorava da treba „čuvati i obrađivati“ vrt svijeta (usp. Post 2,15). To znači da se čovjek mora brinuti za prirodu, štititi ju, nadgledati i budno paziti. Svećenički izvještaj o stvaranju svijeta u Bibliji (Post 1,1–2,4a) donosi mnogo svjetla za bolje razumijevanje etičkog i estetskog imperativa sadržanog u Svetom pismu. U 24. psalmu čitamo ove riječi: „Gospodnja je Zemlja i sve na njoj“. Prema tome, čovjek mora uvijek imati na pameti da je Zemlja Božje vlasništvo koje mu je dano na razborito upravljanje“, kaže Nikić i dodaje kako ta odgovornost pred zemljom, koja je Božja, znači da čovjek, urešen razumom, poštuje zakone prirode i osjetljive ravnoteže među bićima ovoga svijeta.

„Biblija jasno daje do znanja da je svako stvoreno biće dobro i lijepo i da ga kao takvo treba poštivati i čuvati. Važno je primijetiti, napominju stručnjaci za Bibliju da je teološki tekst o stvaranju poput opisa izgradnje hrama, teče od kaosa prema kozmosu, a vrhunac svega je čovjek kao slika Božja. O ovoj temi će na simpoziju govoriti dr. biblijskih znanosti Pero Vidović“, kaže Nikić, povlačeći paralelu s ostalim religijama, npr. s islamom, citirajući dio sažetka predavanja muftije Hasanovića koji će govoriti o ekologiji u islamu.

Galerija: Klimatske promjene očite diljem svijeta ove godine

„Čitajući temeljne izvore islama Kur'an i Sunet, nailazimo na mnogobrojne ajete/retke/ Kur'ana i hadise/izreke/ poslanika islama Muhameda a stoga bi ova tema bila proširena te ju slobodno možemo nasloviti 'Ekologija u islamu'. Ta divna priroda i sve blagodati dar su od Boga prema kome se ljudski rod mora s velikom odgovornošću odnositi. Sve te blagodati čovjek mora s mjerom koristiti i brižno ih čuvati. Čuvanje i odgovornost okoliša od prvih je dužnosti muslimana utemeljena na izvorima islama Kur'anu i Sunetu te je zdrava okolina uvjet opstanka ljudskog, biljnog i životinjskog svijeta. Kur'an jasno upućuje da je Stvoritelj sve sa svrhom stvorio i da je sve bez pogrješke i bilo kakvih nedostataka uredio… Brojnim ajetima i hadisima koji govore o ljepoti, mudrosti i savršenstvu stvaranja i održavanju svega i na nebu i na Zemlji te porukama kako to humano, umjereno i bez zlouporabe koristiti, želimo potaknuti i osvijestiti ovu vrlo važnu temu, usudim se reći, za opstanak čovječanstva“, kaže muftija Hasanović.

„Što se tiče brige za ekologije u judaizmu, treba reći da neke zapovijedi Tore uključuju i ekološko razmišljanje te podržavaju moralnu ideju očuvanja okoliša. Među njima se ističu zapovijedi šabata, šabatnje godine te zabranu nepotrebnog uništavanja. O tome ćemo čuti snimljeno predavanje rabina Dadona“, najavljuje Nikić, dodajući kako će stav hinduističke religije obraditi najbolji poznavatelj istočnih religija u Hrvatskoj, akademik Mislav Ježić.

„On tvrdi da su „Proglasi cara Aśoke (3. st. pr. Kr.) vrlo rječiti kada govore protiv rata i protiv ubijanja životinja, svjedoče o brizi za okoliš, a kao najviše načelo ističu rad za dobrobit cijelog svijeta. Jainizam se posebno zalaže za izbjegavanje nanošenja bilo kakve štete živim bićima. Dok se naša zapadnjačka ekologija uglavnom bavi sprječavanjem štete u okolišu, indijske religije zagovaraju razvijanje stava prema ljudima i drugim bićima te prema svijetu u cjelini, koji će nas spriječiti da im nanesemo patnju ili nanesemo štetu prirodi i svijetu. U novije vrijeme stavovi Mahātme Gāndhīja jasno svjedoče o ovom stavu“, kaže p. Nikić.

POVEZANI ČLANCI:

Papa Franjo posvetio je dio svojega pontifikata upravo pitanju ekologije i 2015. objavio je encikliku „Laudato si“ koja govori o brizi za zajednički dom.

„Odmah na početku enciklike, papa poručuje da ni prema čemu na ovome svijetu ne možemo biti ravnodušni, a napose ne možemo i ne smijemo ostati nezainteresirani za uništavanje okoliša koje poprima globalne razmjere. 'Uništenje čovjekova okoliša nešto je vrlo ozbiljno, ne samo zato što je Bog povjerio čovjeku brigu za svijet nego i zato što je sam ljudski život dar koji treba zaštititi od raznih oblika obezvrjeđenja', kaže papa Franjo i poziva se na svojega prethodnika, Benedikta XVI. koji nas je pozvao da prepoznamo kako je prirodni okoliš pun rana koje mu zadaje svijet svojim neodgovornim ponašanjem. Papa Franjo je uvjeren da je sv. Franjo Asiški 'primjer par excellence brige za ono što je slabo i jedne cjelovite ekologije, življene s radošću i vjerodostojno'“, kaže Nikić, dodajući kako je papa sam naziv svoje enciklike „Laudato si“ uzeo iz glasovite Franjine pjesme brata Sunca Laudato si, mi’ Signore te da sv. Franju papa drži zaštitnikom svih onih koji proučavaju i rade na području ekologije.

„Papa Franjo poziva odgovorne političare, znanstvenike i vođe ovoga svijeta da pronađu hrabrosti za suprotstavljanje nepravednim strukturama. Papa kaže da se iz srca sestre Zemlje izdiže vapaj kojem se pridružuje jecaj siromaha ovoga svijeta koji od nas zahtijeva promijeniti krivi smjer ponašanja prema prirodi. Treba se što prije probuditi iz stanja ravnodušnosti prema razaranju prirode i okoliša. Papa nas upozorava da uvidimo kako nikada nismo tako loše postupali i uvrijedili naš zajednički dom kao u posljednja dva stoljeća. Bojimo se suočiti s tom činjenicom. Papa poziva da se ujedini čitavo čovječanstvo i okupe sve strukture društva u borbi za očuvanje zajedničkog doma“, kaže p. Nikić, a na pitanje postoji li opasnost da se ekologija podredi interesima, bogaćenju i moći kaže kako je to veliki problem za očuvanje okoliša u kojem živimo.

„Kad osobni i sebični profit postane glavni motiv čovjekova djelovanja, onda je opasnost da strada i čovjek i priroda. Zato nas papa Franjo u svojoj enciklici 'Laudato si' poziva na ekološko obraćenje. On kaže da „što je čovjekovo srce praznije, to više stvari treba kupiti, posjedovati i trošiti'. Ono što nas uči Evanđelje ima izravne posljedice na naš način razmišljanja, osjećanja i življenja. Papa Franjo citira misao pape Benedikta XVI. koji kaže da se 'vanjske pustinje šire u svijetu zato što su unutarnje pustinje postale tako goleme'. Ekološko obraćenje 'podrazumijeva priznavanje vlastitih zabluda, grijeha, propusta i nehaja te iskreno pokajanje i želju za unutarnjom promjenom'. Ekološko obraćenje podrazumijeva zahvalnosti i besplatnost, to jest priznanje da je svijet dar Očeve ljubavi i da smo pozvani u skrovitosti oponašati njegovu velikodušnost u požrtvovnosti i dobrim djelima… To, također, uključuje brižnu svijest da nismo odvojeni od ostalih stvorenja, nego da s ostalim živim bićima na svijetu tvorimo divno sveopće zajedništvo. Vjernik ne promatra svijet izvana, nego iznutra, svjestan veza kojima nas je Otac povezao sa svim bićima“, veli Nikić, dodajući kako da bi došlo do istinske promjene u našem ponašanju prema prirodi moramo svi doživjeti ekološko obraćenje o kojem govori papa Franjo.

„Potrebno je identificirati se s ugroženom prirodom i doživjeti njezine muke kao svoje vlastite. Moramo postati 'bolno svjesni' nepravde koju činimo prirodi, odnosno muku prirode ili okoliša moramo doživljavati kao svoju vlastitu muku i nevolju. To će nas najviše motivirati da nešto radikalno poduzmemo u spašavanju i očuvanju okoliša i tako sačuvamo našu Zemlju i za buduće generacije koje na to imaju puno pravo“, kaže p. Mijo Nikić u najavi simpozija o religijama i ekologiji.

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!