U pustoj sabornici, kakva je gotovo cijeli ovaj tjedan, malobrojni zastupnici jutro su počeli raspravom o Odluci o stručnoj službi Sabora koju predlaže saborsko Predsjedništvo i koja predviđa osnivanje ureda za europske i međunarodne poslove kao stručne službe koja bi se bavila pripremama za rad zastupnika i Sabora nakon pristupanja Hrvatske u EU.
Uvodi se i nova organizacija saborske službe za odnose s javnošću koja će se podijeliti na službu za medije, koja će obavljati stručne i druge poslove vezane uz obavještavanje javnosti o radu Sabora putem medija i saborske internetske stranice, te na službu za građane koja bi obavljala poslove izravne komunikacije s građanima.
SDP-ov Josip Leko najavio je donošenje Zakona o odnosima Sabora i Vlade, ocijenivši nužnim jačanje uloge Vlade, koja će predstavljati Hrvatsku u tijelima EU, ali i jačanje nadzorne funkcije Hrvatskog sabora.
Boro Grubišić ustvrdio je da se HDSSB ne slaže s povećanjem broja službi s osam na dvanaest jer to traži i nova zapošljavanja u već velikom administrativnom aparatu, no Leko mu je odgovorio da povećanje broja službi ne znači nužno i zapošljavanje novih službenika.
– Ako smo nakanili urediti radne odnose saborskih službenika, onda se to trebalo riješiti na isti način i jednim dokumentom – primijetio je HDZ-ov Davorin Mlakar te zaključio da se predloženom odlukom samo unosi zbunjenost u strukturu saborskih organizacijskih jedinica.
Podržano izvješće o radu HAZU-a
Hrvatski sabor podržao je danas izvješće o radu HAZU-a za 2011. godinu. Zastupnici su pohvalili akademiju što se počela otvarati prema javnosti, no pozvali su je da bude još otvorenija.
– HAZU je institucija u kojoj djeluje i sabire znanje elita, o čemu se, međutim, u javnosti premalo zna. Djeluje gotovo u ilegali, čemu je kriva sama akademija, ali i nezainteresiranost senzacionalistički orijentiranih medija – ustvrdio je Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista, no ipak dodao kako se situacija malo popravila dolaskom akademika Zvonka Kusića na čelo te ustanove. Pozvao je akademiju da progovori javno i o uzrocima krize te ponudi svoja rješenja.
HDZ-ov Jasen Mesić zamjerio je akademiji zbog spora s Modernom galerijom oko pitanja vlasništva nad galerijinim slikama, no izrazio je zadovoljstvo poboljšanjem prosjeka godina akademika. Sukladno jučerašnjoj raspravi o ravnopravnosti spolova, HNS-ova Igora Kolmana zanimalo je koji su razlozi nerazmjera broja muškaraca i žena u akademiji, odnosno manjka akademkinja.
Zamjerio je akademicima i izjavu povodom presude generalima Gotovini, Markaču i Čermaku.
– Ne želim ulaziti u sadržaj te izjave da opet raspravu ne odvedemo u krivom smjeru. Međutim, ne mogu a da ne primijetim da mi se čini da bi institucija kao što je HAZU trebala biti vrlo oprezna kada presude međunarodnih sudova proglašava neprihvatljivima – ustvrdio je Kolman, a njegovu stavu usprotivili su se kolege iz HDZ-a i HDSSB-a.
– Kao znanstveni autoritet u državi, HAZU je zasigurno trebao dati svoj komentar. S druge strane, nitko nije reagirao kada je srpska akademija osmislila ratni plan pohoda na Republiku Hrvatsku – zamjerio je HDZ-ov Josip Đakić, dok je Jadranka Kosor dodala kako su se oko presude generalima oglasili i Vlada RH i predsjednik RH Ivo Josipović.
– Sasvim je normalno i očekivano da je i HAZU istaknuo povijesne činjenice na temelju kojih su izrečene presude. Za nas je neprihvatljiva kvalifikacija o udruženom zločinačkom pothvatu. Činjenica je da je Hrvatska bila izložena krvavoj agresiji i da je bila žrtva i da se imala pravo braniti. Činjenica je i da su generali bili generali pobjedničke Hrvatske vojske te da su vodili hrvatske vojnike u obranu i oslobađanje Republike Hrvatske – zaključila je Kosor.
Podnoseći izvješće za prošlu godinu, glavni tajnik HAZU Pavle Rudan rekao je kako je organizirano je 77 znanstvenih skupova, održano 65 predavanja i 62 predstavljanja knjiga, 55 izložbi, 8 obrana magistarskih i doktorskih radova te 15 komemorativnih sastanaka. Zaklada je poticala znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Hrvatskoj, a financirala je 128 projekata u vrijednosti oko 1,3 milijuna kuna. HAZU je ostvario bilateralnu suradnju sa 35 međunarodnih akademija te lani objavio ukupno 108 svezaka raznih publikacija, točnije 20 knjiga, 19 zbornika radova, 30 svezaka časopisa, 2 knjige sažetaka, 23 kataloga izložbi, 2 deplijana, 2 rječnika, 2 izjave te 8 spomenica preminulim akademicima. Prihodi akademije lani su iznosili 71,195.585 kuna, što je ostvarenje od 97,72 posto od predviđenog, kazao je Rudan.
– Na dan 31. prosinca 2011. Akademija znanosti i umjetnosti imala je 133 redovita člana, 131 dopisnog člana te 87 članova suradnika. Na žalost, preminulo je 13 naših članova u 2011. godini, četiri redovita člana, četiri člana suradnika te pet dopisnih članova – rekao je Rudan zastupnicima.