Od početka godine do kraja prošlog mjeseca Hrvatska je ugostila 6,8 milijuna turista, koji su ostvarili 47,6 milijuna noćenja. Turističkim je domaćinima brojem gostiju uspjelo 'uhvatiti' 41 posto lanjskih rezultata, a u noćenjima čak 53 posto, pokazuju podaci sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru. Stranci su, pri tom, dominirali, bilo ih je 5,5 milijuna, a na njih otpada 38,3 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 1,3 milijuna dolazaka i 9,2 milijuna noćenja. Hrvatskom je turizmu tijekom srpnja i kolovoza, u godini za koju ju početkom izbijanja koronakrize Svjetska turistička organizacija globalno predviđala svega 30 prošlogodišnjeg turističkog prometa, išlo i bolje od prosjeka za osam mjeseci. U ta dva mjeseca turista je bilo čak 5,2 milijuna. a noćenja zamalo 40 milijuna. Ovogodišnji srpanj i kolovoz tako su brojem gostiju dosegnuli čak 54 posto lanjskih brojki, a u noćenjima čak 62 posto prometa iz 2019.
- Iza nas je smatram, s obzirom na okolnosti, veoma uspješnih osam mjeseci turističke godine u kojoj su naši turistički djelatnici i oni koji rade u djelatnostima vezanim uz turizam, još jednom pokazali kako su izuzetno prilagodljiviji i inovativni. Ova Vlada prepoznaje turizam i sve dosadašnje mjere, od samog početka pandemije, pred ljeto i sad za nastavak godine, na kojima smo surađivali s brojnim dionicima unutar i izvan sektora, stvorile su temelje za ove rezultate. Pred nama je sada realizacija ostatka turističke godine te priprema za sljedeću godinu, izrada novog strateškog dokumenta te niz aktivnosti koji imaju za cilj održavanje stabilnosti turističkog sustava, jačanja njegove otpornosti te ubrzavanja procesa oporavka. Naša želja je da turizam bude instrument i ogledni primjer kao što je dosad bio, za razvoj gospodarstva i poticanje drugih industrija - istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na konferenciji na novinare na kojoj je okupila čelnika Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, Udruge hrvatskih putničkih agencija, Udruženja marina, Zajednice obiteljskoj turizma i Nacionalne udruga obiteljskih i malih hotela Kruno Kapetanović.
Nitko nije krio zadovoljstvom ovogodišnjom sezonom, budući rezultati uglavnom nadmašuju ono što se proljetos činilo realnim i mogućim.
- U glavnom ljetnom dijelu turističke godine ostvarili smo odličan rezultat koji Hrvatsku svrstava u vrh Mediterana po ostvarenom turističkom prometu. U tijeku su završne pripreme za provedbu aktivnosti koje će za cilj imati promociju posezone tijekom koje ćemo u fokus promidžbe staviti nautiku, kontinentalnu ponudu, eno-gastronomiju te ponudu hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode. Također, kroz rujan ćemo provest kampanju na nama najvažnijim tržištima u sklopu koje ćemo svim turistima izraziti zahvalnost na iskazanom povjerenju prilikom odabira hrvatskih destinacija za svoja odredišta u ovoj godini. Vrlo intenzivno radimo i na pripremi 2021., u kojoj ćemo Hrvatsku još snažnije pozicionirati kao sigurnu turističku destinaciju s fokusom na tržišta koja su najbolje reagirala na promotivne aktivnosti u ovoj godini, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Slovačke i Mađarske - otkriva što se planira Kristjan Staničić, direktor HTZ-a gdje će ove godine, za razliku od lanjskih 340 milijuna, uprihoditi svega 200 milijuna kuna.
I iduću sezone uvelike će, kako se očekuje, obilježiti koronavirus. A na ovoj se, kako je naglasio direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, zapravo može zahvaliti epidemiolozima.
- Da, oni su omogućili da Hrvatska ovog ljeta bude atraktivna turistička zemlja - kaže Ostojić i otkriva da u datim okolnostima dobra sezona nije bila i svima podjednako dobra. - Hoteli su, recimo, u dva ljetna mjeseca ostvarili 40 posto lanjskog prometa, ali oni bolji, sa četiri zvjezdice, imali su 10 posto više noćenja od prosjeka. Mnogi su bili prisiljeni raditi ustupke u cijeni, pa su financijski pokazatelji pet do 15 posto slabiji od noćenja. Za razliku, kampovi su ostvarili 48 posto turističkog prometa od lani, a otprilike tolike i prihode. Povrh toga, domaćini u kampovima su imali najmanji pad u kampovima s pet zvjezdica - kazao je Ostojić.
Najviše od lanjskih brojki uspjelo je tijekom srpnja i kolovoza uhvatiti domaćinima u privatnom smještaju (66 posto noćenja od lani), te pogotovo u nautičkom turizmu, koji je osam mjeseci završio sa 70 posto lanjskih noćenja. Da je potrajala dobra epidemiološka situacija, naglašava predsjednik Udruženja marina Sean Lisjak, itekako bi potrajala i sezona.
- Zbog toga što smo dospjeli na crvene liste u brojnim europskim zemljama samo u nautičkom čarteru Hrvatska je izgubila 150 milijuna eura - kazao je Lisjak.
Inače, u dosadašnjem dijelu godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (11,9 milijuna), u Primorsko-goranskoj županiji (9,7 milijuna), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 8,6 milijuna noćenja. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 8,3 milijuna noćenja i Šibensko-kninska županija s 3,6 milijuna noćenja. Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 2,5 milijuna noćenja, Ličko-senjska županija 1,7 milijuna noćenja, dok je Zagreb ostvario 550.000 noćenja, a ostale kontinentalne županije 835.000 noćenja. Na nacionalnoj je razini tijekom prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,2 milijuna), Slovenije (7,6 milijuna), Poljske (4 milijuna), Češke (3,1 milijun), Austrije (2,3 milijuna), Italije (1,4 milijuna), Mađarske (1,3 milijuna) i Slovačke (1,1 milijun), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (20,3 milijuna) i kampovima (7,9 milijuna) te hotelima (5,9 milijuna). Top destinacije u prvih osam mjeseci po kriteriju ostvarenih noćenja su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč, Crikvenica i Mali Lošinj.
Sam kolovoz, pak, donio je 2,7 milijuna gostiju i 21,1 milijuna noćenja, odnosno 54 posto dolazaka i 64 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju 2019. godine. U kolovozu je najviše noćenja ostvareno u Istri (5,1 milijuna), dok je na Kvarneru ostvareno 4,2 milijuna noćenja i u Splitsko-dalmatinskoj županiji 4 milijuna noćenja. Slijede Zadarska županija s 3,8 milijuna noćenja i Šibensko-kninska županija s 1,7 milijuna noćenja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno 1,2 milijuna noćenja, dok je u Ličko-senjskoj županiji ostvareno oko 750.000 noćenja te u Zagrebu 84.000 noćenja. Na nacionalnoj je razini u kolovozu najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (5,3 milijuna), Slovenije (2,8 milijuna), Poljske (2,2 milijuna), Češke (1,3 milijuna), Austrije (800.000), Italije (760.000), Mađarske (635.000) i Slovačke (520.000).