Hrvatski učenici još su jednom u odnosu na svoje vršnjake iz 65 zemalja pokazali da je njihovo znanje ispodprosječno. Najbolji hrvatski učenici lošiji su od prosječnog učenika iz Šangaja.
Šangajski petnaestogodišnjaci postigli su najbolje rezultate iz matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti, a u matematičkoj pismenosti slijedi ih Singapur, Hong Kong, Kina, J. Koreja, Estonija, Makao i Finska, koja je nekada bila na samom vrhu PISA istraživanja.
Dečki malo uspješniji
Istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni jučer u Ministarstvu obrazovanja, provedeno je od 5. ožujka do 13. travnja 2012. godine na slučajnom uzorku od 6853 petnaestogodišnjih učenika iz 163 srednje škole. Glavna tema istraživanja bila je matematička pismenost, a upravo u njoj su hrvatski učenici pokazali katastrofalne rezultate. Tridesetak posto ih je matematički nepismeno, a samo 1,6 posto upalo je u šestu, najvišu razinu matematičke pismenosti.
Ispodprosječni, razočaravajući, ali očekivani
Hrvatska je u PISA istraživanju sudjelovala treći put, a u odnosu na prethodna dva istraživanja u ovom se nisu dogodile nikakve značajne promjene. Prvi put 2006. bili smo na 36. mjestu, a posljednja dva puta pripalo nam je 40. mjesto i u društvu smo Slovačke, Mađarske, Izraela i Grčke. Srbija je nešto lošija od nas, dok su slovenski petnaestogodišnjaci postigli značajno bolje rezultate. Naši su učenici nešto bolji u prirodoslovnoj pismenosti i osvojili su 34. poziciju, a u čitalačkoj 36. Dečki su nešto uspješniji od djevojaka, osim u čitalačkoj pismenosti. Rezultate naših učenika predstavila je Michelle Braš Roth, voditeljica PISA centra i nacionalni projekt menadžer, a između ostalog naglasila je da na rezultate učenika utječe i okruženje u kojem žive, prvenstveno obitelj. Ispostavilo se tako da su djeca roditelja starijih od 51 godinu uspješnija, a u odnosu na prethodne godine porastao je broj roditelja koji imaju višu, visoku ili postdiplomsku naobrazbu.
Istraživanje je pokazalo da 70 posto učenika živi u obitelji sa stalnim prihodima, ali se pad prihoda bilježi kod svih osim kod onih koji žive s 3000 kuna. Svoju sobu ima 80 posto učenika, a ono što mnoge čudi je da čak 50,5% obitelji ima manje od 25 knjiga, što je za 2,5 posto bolje nego 2009.
– Ispodprosječni, krajnje razočaravajući, ali očekivani – kazao je za rezultate ministar obrazovanja Željko Jovanović, naglašavajući da su “to rezultati svih bivših ministara. To nisu rezultati mog ministarstva – naglasio je.
Bolje od 2018. godine
Strategija razvoja obrazovanja, koja je u izradi, trebala bi promijeniti uspjeh naših učenika već 2018. godine, tvrdi Jovanović ističući da obrazovanje treba biti prilagođeno učenicima i u funkciji tržišta, te da svoje znanje učenici moraju znati primijeniti u svakodnevnom životu.
>>Ni magisterij s Columbije ne pali pred birokracijom
>>Novi program za obrazovanje Erasmus + donosi 14,7 milijardi €
Baš čudno. Kad je ministru prva briga Zdravko Mamić i prešetavanje po korzu s homoseksualcima. A raspada mu se znanstveni i obrazovni sustav i baš ništa nije napravio da to zaustavi. Da ima i malo srama, odavno bi otišao.