Najbolji kulen od crne slavonske svinje napravio je S. Andabaka

U organizaciji Grada Otoka kod Vinkovaca i Udruge uzgajatelja crne slavonske pasmine svinja Otok, održana je tradicionalna 13. otočka Kulenijada na kojoj je predstavljen 61 uzorak kulena od mesa crne slavonske svinje za koju stručnjaci kažu da je najkvalitetnije  za izradu kulena jer ima idealan omjer mesa i masnoće. Stručno povjerenstvo u kojemu su bili dr. Đuro Senčić, dr. Mario Škrivanko i Marko Novoselac, nakon ocjenjivanja svih prispjelih uzoraka odlučio je da je kulen Samsona Andabake iz Otoka najbolji i dodijelio mu 94,67 bodova od mogućih 100. Vicešampion Otočke kulenijade je kulen mesnice AS iz Županje koji je dobio 94,33 boda, a treće mjesto je osvojio kulen Ilije Jelovića iz Županje koji je ujedno i vlasnik mesnice AS. Stručno povjerenstvo je dodijelilo 6 zlatnih, 24 srebrne i 23 brončane medalje te šest priznanja kulinarima koji su se natjecali, ali kvalitetom nisu zadovoljili stroge kriterije Otočke kulenijade. Nakon proglašenja najboljih ovogodišnjih proizvođača kulena od mesa crne slavonske svinje, gosti su mogli kušati sve prijavljene kulene i uživati uz glazbu tamburaša Kristala iz Županje.

- S ocem Zdravkom sam se natjecao 2006. na Otočkoj kulenijadi i ponijeli smo titulu šampiona pa mi je ovo drugi put da pobjeđujem. Do sada sam uvijek osvajao srebrne i zlatne medalje. Ranije sam uzgajao 300 i 400 svinja, ali sada smanjio na 150 i svi su na otvorenom, hrane se kukuruzom i travom i brčkaju se u blatu što im je posebno zadovoljstvo. Da bi svinja bila zrela valja je hraniti 2 i 3 godine pa to i košta zato je naš kulen nekome skup, ali valja se sjetiti koliko mi ulažemo u uzgoj svinje i brinemo kada napravimo kulen od pušnice do komore gdje sazrijeva. Godišnje napravim 300 do 400 kulenova, ali to nije dovoljno da bih ozbiljnije išao na zajedničko tržište EU. No, ako bi bila prilika mogao bih proširiti kapacitete i proizvesti više. Sada 70 posto proizvodnje prodam kod kuće kupcima koji kod mene godinama kupuju i znaju što dobiju za svoj nova - kaže Samson Andabaka. Vicešampion i trećenagrađeni na 13. otočkoj kulenijadi, Ilija Jelović kaže kako ni sam ne zna koliko je zlatnih i srebrnih medalja osvojio na Kulenijadama pa i onoj Večernjakovoj.

- Nisam još spreman izaći na EU tržište, ali razmišljam i o tome i neće mi biti teško proširiti proizvodnju i ozbiljnije ponuditi kupcima država EU naš slavonski kulen za koji sigurno postoji zanimanje. To mi je je velika želja i nadam se da ću je ostvariti. Kulen uglavnom prodajem na našem područje gdje ljudi znaju što je pravi slavonski  kulen i znaju ga cijeniti. Nažalost, na moru u hotelima i restoranima, a u to sam se uvjerio osobno, strancima nude kulen koji je daleko od pravog kulena, ali stranac ne zna što je pravi kulen, a to tamošnji ugostitelji koriste i tako zarađuju. Tko će od njih kupiti moj kulen kada im kažem da je 200 kuna kada mu netko ponudi duplo jeftiniji, kaže Ilija Jelović.

Đuro Senčić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i predsjednik stručnog povjerenstva i autor knjige \"Uzgoj svinja za proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda\" koju su organizatori darovali svim sudionicima ovogodišnje 13. otočke kulenijade, kaže kako je kvaliteta ovogodišnjih kulena nešto niža nego ranijih godina za što je \"zaslužna\" loša godina, na više kulena je zamječena zapečenost na rubu kulena što znači da nije ravnomjerno dimljen i još uvijek Slavonci kulen stavljaju u mrežicu što je jednostavnije nego ga vezati užetom, kako nalaže tradicija u Slavoniji.

- Od slavonskog kulena moramo napraviti brend jer on svojom kvalitetom to zaslužuje. Kulen koji je na našim stolovima već 300 godina govori i o našoj, slavonskoj, čvrstoći i kakvi smo mi ljudi - kaže dr Đuro Senčić.