Najcrnji scenarij: Bez posla ostaje 150.000 radnika

Ako krizni val u punoj snazi pogodi nespremnu Hrvatsku, bez posla bi moglo ostati 150.000 ljudi! Zastrašujuću brojku dobili smo zbrajajući najgore procjene otpuštanja radnika koje su dali čelni ljudi, mahom poslodavci i sindikalci iz djelatnosti koje bi, svi se slažu, prve mogle biti na udaru.

Crni scenarij, vjeruju ekonomski analitičari, uz odgovarajuću reakciju Vlade neće se dogoditi, no otpuštanja će zasigurno biti, a nastradat će u prvom redu radnici na određeno vrijeme i oni koji rade na crno.

Galerija: Gubitak radnih mjesta po djelatnostima

U brodogradilištima je kruh za 160.000 ljudi!

Bajkoviti bijeli scenarij

Još ništa od dogovora o zamrzavanju plaća

Sezonci na udaru
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi prvi val krize mogao odnijeti otprilike 50.000 radnih mjesta. Zbog turističke orijentacije Hrvatske, nakon ljeta u Hrvatskoj moglo bi biti 30-ak tisuća više nezaposlenih, a veliko je pitanje hoće li oni naći posao u proljeće jer se očekuje da će kriza dosta pogoditi i turizam. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak još ne želi u brojkama govoriti o gubicima radnih mjesta jer će se glavni indikatori znati u veljači 2009.

– Jedan dio sezonskih radnika tradicionalno ostane bez posla tijekom zime, a padom poslovne aktivnosti taj broj će se povećati i ako se kriza bude dalje produbljivala, usporit će se ponovno zapošljavanje – kaže Kuštrak.

Ako izostanu najavljene mjere Vlade, usmjerene na pripremu cijelog hrvatskog društva na posljedice svjetske financijske i globalne gospodarske krize, Kuštrak očekuje veliku nelikvidnost, poput one iz 1999.

Ljubo Jurčić, oporbeni saborski zastupnik, odlučan je i tvrdi da do proljeća moramo imati mjere koje će za početak zaustaviti pad proizvodnje, a poslije je povećavati. Iako ne želi nagađati o brojkama, kaže da bi 50.000 radnih mjesta moglo biti izgubljeno do jeseni 2009.


Foto: Goran Kovačić

– Promjenom vlasništva dosadašnji dobavljači mogu izgubiti svoje pozicije, čak i ugovore s brodogradilištem. Najlošiji je scenarij da kupac nema interes za industriju dobavljača, možda ima svoju mrežu dobavljača ili trguje nekretninama – kažu u Hrvatskom klasteru brodogradnje. Drvna industrija, kojoj ni dosad nisu cvjetale ruže, ali se lani barem domogla subvencija, na rubu je propasti.

– Mi plaćamo danak izvoznoj orijentaciji. Svi tvrde kako nas samo izvoz i domaća proizvodnja mogu spasiti, a sad nikoga nije briga za izvoznike. Dok država nešto poduzme, svi ćemo propasti – ogorčeni su drvoprerađivači. Država ih, tvrde, nikad nije tretirala kao dobavljača u javnom sektoru. Svugdje su se podržavali uvozni lobiji, kojima pogoduje i tečaj kune, dok su oni, kao jedna od rijetkih gospodarskih grana, ostvarivali suficit u izvozu, koji su u zadnje četiri godine povećali 100 posto.

No, otkako je krenula najava krize, graditeljstvo i za ono malo što je radila na domaćem tržištu više uopće ne plaća drvnu industriju. HBOR je zabranio nove kreditne plasmane i prekid obnove postojećih kredita pripreme i naplate izvoznih poslova, dok su inozemne narudžbe pale za 40-60 posto, a od 56 milijuna kuna obećanih poticaja resornog ministarstva ovoj godini isplaćeno je svega 20-ak posto. Najmanje 10 velikih tvrtki Udruženja drvoprerađivača pri HGK ovih je dana najavilo masovne otkaze, a kad krene totalni raspad sistema, do konca 2009. bez posla će ostati trećina zaposlenih i više od trećine tvrtki.


Foto: Goran Kovačić

Ništa bez pomoći
– Nije recesija nepobjediva. No, kako tri četvrtine tekstilaca radi uglavnom lohn poslove, ne pronađe li se rješenje, može se očekivati da će preživjeti samo oni koji budu znali osluškivati tržište i rasporediti se po kupovnim razredima – kaže Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstilaca.

Poželjni partneri poput Varteksa uvijek će, tvrdi, imati posla, no problem sektora je i to što se u njemu ne stvara velika dodana vrijednost, te kad se plati dobavljačima i radnicima, ništa ne ostane. Država je u 2009. obećala i pomoć tekstilcima, no vjerojatnije je da će ih poslodavci iskoristiti za otpremnine i pozatvarati dio tvornica, tvrde u Sindikatu TOKG.

– U krizi uvijek prvo strada graditeljstvo. Država bi se sada trebala ponašati kao dobar investitor i ulagati u brzopovratne projekte – u manje infrastrukturne projekte (vodovode, kanalizacije...), jer su to radno intenzivniji projekti koji angažiraju više tvrtki – kaže Boris Čupić, predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva.

Za radna mjesta vjerojatno se ne treba bojati samo 300.000 zaposlenih u javnom sektoru, a najcrnji dani – u tim su branšama već i počeli – čekaju građevince, tekstilnu i drvoprerađivačku industriju te turističke djelatnike – tvrdi Damir Kuštrak te dodaje da će se neprihvaćanje zamrzavanje plaća u državnim i javnim službama odraziti tako da će gospodarska kriza svima smanjiti plaće i nominalno i realno. Razmjeri gospodarske krize zasad se samo naziru. Jasno je, naime, kako će najveći teret neizbježne recesije pasti na leđa građana koji će ostati bez plaća i radnih mjesta. Šukerov program uštede od 13,2 milijarde kuna na državnom proračunu domaćem će gospodarstvu donijeti manje prihode jer veliki dio investicija pokreće javni sektor.