Dvojke i trojke najdominantnije su ocjene ovogodišnjih učenika koji su pristupili državnoj maturi! Nakon podvučene crte i konačne objave rezultata ispita koji znači i službeni završetak srednjoškolskog obrazovanja, ovogodišnja generacija maturanata nije se proslavila – upisuju jedan od lošijih rezultata otkako se provodi državna matura.
Iako je kako obvezne tako i izborne predmete na maturi do veljače, kada je bio posljednji rok za prijavu ispita, prijavio 35.881 učenik završnog razreda srednje škole, tijekom lipnja ispitima je pristupilo ukupno 32.045 maturanata.
Čak 3996 učenika manje
Gimnazijalaca je bilo 12.424, 15.703 učenika bilo je iz strukovnih škola, a ovogodišnjem ispitu pristupilo je još 3918 ostalih pristupnika među kojima se ubrajaju oni koji su željeli popraviti svoje rezultate mature iz prethodnih godina.
Broj maturanata koji je ove godine izašao na maturu ujedno je od školske 2014./2015., otkad je počela provedba obveznih završnih ispita, najmanji do sada – od prve generacije pristupnika do danas 3996 je srednjoškolca manje.
Najmanje maturanata upravo je u Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Dvojka je najdominantnija ocjena kojom su maturanti riješili obveznu matematiku i na višoj i na osnovnoj razini, a u toj su statistici i učenici strukovnih škola. Ovogodišnju maturu ukupno je palo 649 gimnazijskih učenika kojima je matura obvezna. Od tog broja njih 599 palo je jedan od predmeta, 39 gimnazijalaca jedinicu je upisalo iz dva predmeta, dok je osmero njih jedinicu na maturi dobilo iz tri predmeta.
Najviše jedinica ovogodišnji maturanti dobili su iz izbornog predmeta sociologije – njih čak 51,2 posto, nakon čega po negativnim ocjenama slijedi hrvatski na osnovnoj razini, fizika, geografija, informatika.
Nasuprot njima najviše petica bilo je iz engleskog jezika na višoj razini, njemačkog jezika više razine, psihologiji i fizici. Matematiku više razine s odličnim je položilo 6,7 posto učenika, dok je odlikaša u hrvatskom jeziku na višoj razini 4,3 posto.
Najmanje je jedinica u fizici, najmanje petica u biologiji – taj je ispit za odličan riješilo 4,1 posto pristupnika.
Kao i sve generacije dosad, tako i ova ima svoje odlične maturante koji su svoje ispite riješili sto posto.
Sve zadatke na ispitu iz matematike na osnovnoj razini točno su riješila 52 učenika, 40 je maturanata koji su fiziku riješili bez ijedne pogreške, dok ih je 29 matematiku na višoj razini riješilo sto posto.
Po jedan je učenik bez ijedne pogreške riješio ispit iz informatike, logike, filozofije i francuskog jezika na višoj razini. U cijeloj je generaciji 11 učenika koji su iz dva ispita na maturi imali stopostotni rezultat, sedmero od njih sto je posto riješilo ispite iz matematike na višoj razini i ispit iz fizike.
Odlični ovogodišnji maturanti dolaze iz svih smjerova, a među njima su i učenici strukovnih škola. Dapače, strukovnjaci koji na ispit dolaze iz područja elektrotehnike, strojarstva, zdravstva odlični su u matematici, dok u biologiji prednjače učenici koji dolaze iz zdravstvenih strukovnih škola. Što se tiče strukovnih učenika, najbolje rezultate u stranim jezicima uglavnom ostvaruju oni koji pohađaju strukovne ugostiteljske i turističke škole.
Najbolja je Iva Madunić
Najboljom ovogodišnjom maturanticom proglašena je Iva Madunić iz III. gimnazije Split koja je ujedno i dobitnica nagrade Soljačić i kojoj zasluženo ide nagrada od pet tisuća dolara, ona je doslovce briljirala na svim prijavljenim ispitima – iz matematike i fizike sve je riješila točno, a više od 90 posto ostvarila je rješavajući ispite iz engleskog i hrvatskog jezika.
Dobiveni rezultati mature ujedno su i pokazatelji uspješnog upisa maturanata na željene fakultete.
Pravo upisa na fakultete tako je ostvarilo 25.684 kandidata, a najveći interes budućih studenata ove godine bio je za Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Naime, najviše učenika želi studirati logopediju. Među najpopularnijim studijskim programima ovogodišnjih brucoša su kriminalistika na Visokoj policijskoj školi, fizioterapija na Sveučilištu Sjever,radiološka tehnologija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i medijski dizajn na Sveučilištu Sjever.
zemlja znanja. koga briga što djeca ništa ne znaju, pa mi imamo šampione. možda nogomet otvori još par tisuća radnih mjesta, eto rješenja.