Sveučilište u Slavonskom Brodu

Najmlađe hrvatsko sveučilište osluškuju potrebe tržišta: Novi studijski programi i manje upisne kvote

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Sl. Brod: Početak prve akademske godine na novoosnovanom Sveučilištu
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Sl. Brod: Početak prve akademske godine na novoosnovanom Sveučilištu
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Slavonski Brod - ​Predstavljanje studijskih programa Sveuilista u Slavonskom Brodu
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Slavonski Brod: Tiskali plakate s pravopisnom pogreškom koja bode u oči
Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL
Slavonski Brod: Zgrada Strojarskog fakulteta na Korzu
Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL
Slavonski Brod: Predstavljanje studijskih programa Sveučilišta u Slavonskom Brodu "UNISB STUDIUM EXPO 2024."
Foto: Tomislav Primorac
28.02.2024.
u 13:28
Na najmlađem hrvatskom sveučilištu u Slavonskom Brodu pomažu budućim studentima u izboru studija i zanimanja. Prema riječima rektora Ivana Samardžića, atraktivni studiji kao što su informatika i informacijsko-komunikacijske tehnologije te automatizacija i robotizacija u strojarstvu ono su što najviše privlači učenike završnih razreda srednjih škola.
Pogledaj originalni članak

Na najmlađem javnom sveučilištu u Hrvatskoj, onom u Slavonskom Brodu, prvi su put organizirano predstavljeni studijski programi svih odjela – tehničkog, biotehničkog, odjela društveno-humanističkih znanosti te Strojarskog fakulteta, kao i mogućnosti smještaja u studentskom domu. Cilj je bio pomoći budućim studentima kod izbora studija i budućeg zanimanja, ako njihov izbor mjesta stjecanja znanja bude Sveučilište u Slavonskom Brodu. Posjetitelji su mogli razgovarati s profesorima i studentima, sudjelovati u radionicama i prezentacijama te dobiti informacije o upisima, stipendijama i studentskom životu..

Posebnu pozornost na sveučilištu posvećuju usklađivanju studijskih programa i upisnih kvota s potrebama tržišta rada. Na tom planu tijesno surađuju s poduzetnicima, ispituju koje su im potrebe i na osnovu te interakcije grade i korigiraju upisnu politiku. To nije jednostavan proces. Prema riječima rektora Ivana Samardžića, atraktivni studiji kao što su informatika i informacijsko-komunikacijske tehnologije te automatizacija i robotizacija u strojarstvu ono su što najviše privlači srednjoškolce brodskom sveučilištu. No tu je i niz drugih studija.

Primjerice, strojarstvo je zanimanje koje studentima koji ulažu u sebe pruža mogućnost da nakon studija i usavršavanja lako pronađu posao i pristojno zarade. Na sveučilištu uvijek žele da to bude u Hrvatskoj, ali izvan Hrvatske također ima puno njihovih bivših studenata. Tu je i rani i predškolski odgoj i obrazovanje, studij koji je jako zanimljiv mladima jer otvara veliku priliku na tržištu rada, s obzirom na to da u Hrvatskoj generalno vlada nedostatak odgojitelja. Razvijaju i nove studijske programe, poput atraktivne i vrlo poželjne edukacijske rehabilitacije, koja je trenutačno sigurno jedan od top 3 studija u državi. Rastu i razvijaju se.

– U Hrvatskoj u ovom trenutku vlada velika nestašica logopeda. Prema nekim pokazateljima, jedan logoped dolazi na 6000 stanovnika, što je poražavajuće. Nažalost, mi zasad još uvijek nemamo kapaciteta za pokretanje tog programa. Kad to kažem, prvenstveno mislim na nedostatak kompetentnih nastavnika i profesora, koje nije lako pronaći, no nadamo se da ćemo uspjeti. Izdvojio bih još jedan studijski program koji je jako zanimljiv – ekoinženjerstvo i zaštita prirode. Trebamo se samo boriti da i tržište rada to prepozna – kaže rektor Samardžić.

VEZANI ČLANCI:

Poznato je da je u visokom obrazovanju u Hrvatskoj već dulje vrijeme prisutan prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz polja ekonomije i prava. S druge strane, postoji određen broj polja u kojima već godinama postoji manjak. U području prirodnih znanosti nedostaje matematičara, u području tehničkih znanosti elektrotehničara, strojara i stručnjaka računarstva. U području biomedicine i zdravstva deficitarne su temeljne medicinske znanosti i farmacija, u području društvenih znanosti zanimanja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i logopedije, dok od humanista najviše nedostaje anglista i germanista.

Na većini fakulteta i sveučilišta, bilo da je u pitanju integrirano sveučilište poput brodskog ili fakultet s pravnom osobnosti, upisne kvote više su nego što je to realno opravdano. To u konačnici državi ne stvara trošak jer upiše se onoliko koliko se upiše. Ipak, u Slavonskom Brodu su smanjili upisne kvote jer smatraju kako nema potrebe da upisna kvota na, primjerice, studiju strojarstva bude 140 ili 160 ako će se upisati 80 studenata.

– Smanjili smo kvote u odnosu na prošlu akademsku godinu, smanjivat ćemo ih i dalje. Samo treba naći pravu mjeru. Međutim, najmanji je problem reducirati kvote. Znamo kakva je demografska situacija u Hrvatskoj i kakvi su trendovi. Danas smo svi svjesni da nema mladih ljudi, da nema radnika za neke poslove i da uvozimo radnu snagu. Kada će se zaustaviti taj trend i koje mjere će se poduzeti, teško je reći, ali to nije pitanje za nas. Mi radimo svoj posao najbolje što znamo i osluškujemo potrebe tržišta rada – istaknuo je Samardžić.

Mjerama kao što je stipendiranje deficitarnih studijskih programa Brodsko-posavska županija nastoji potaknuti učenike završnih razreda srednjih škola na pozitivno promišljanje o odabiru studija i koliko je to moguće zaustaviti trend odljeva mozgova. Županija je bila i jedan od partnera u projektu predstavljanja studijskih programa UNISB STUDIUM EXPO 2024.

– Naše se sveučilište po nekim svojim benefitima razlikuje od drugih sveučilišta u okruženju. Uvođenje obrazovnih programa kao što je edukacijska rehabilitacija govori kako vode računa o tome koji su profili visokoobrazovanih kadrova najtraženiji. Sukladno Nacionalnoj strategiji odgoja i obrazovanja, mi smo im partner u kontekstu zadovoljenja potreba tržišta rada. Drago nam je što su nas prepoznali i akademska zajednica i gospodarstvo, vjerujem da zajedno možemo zadovoljiti potrebe našega gospodarstva – rekla je Anica Vukašinović, pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, sport i kulturu. 

VIDEO Zagrebački studenti organizirali veliku borbu grudama: Bilo nas je na stotine

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.