Donedavna prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete na zagrebačkom Sveučilištu Mirjana Hruškar, barem kako zasad izgleda, bit će jedina kandidatkinja u borbi s još trojicom kandidata koji planiraju nakon dugih osam godina od Damira Borasa preuzeti rektorsku palicu nad najstarijim sveučilištem u Hrvatskoj.
Aktualni rektor Boras nema više zakonskih mogućnosti kandidirati se za poziciju, a novi nasljednik neće imati samo obvezu raditi na narušenom ugledu zagrebačkog Sveučilišta, nego će morati napraviti velik preokret u samoj organizacijskoj strukturi Sveučilišta.
Izborna sjednica 1. ožujka
Uz spomenutu profesoricu Hruškar, inače s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta na kojem je 2011. obnašala i dužnost dekanice, u utrku za prvi rektorski, četverogodišnji mandat će i Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta, aktualni prorektor za poslovanje zagrebačkoga Sveučilišta Tonći Lazibat i dekan Medicinskog Fakulteta Marijan Klarica, koji će službeno kandidaturu, potvrdio je to u razgovoru za Večernji list, predati u subotu, posljednjeg dana primanja kandidatura.
Ukupno četiri kandidata ulaze u borbu za izbor, no nitko od njih trenutačno nije spreman s javnosti detaljno podijeliti program djelovanja kojim će probati dobiti naklonost za čelnu poziciju. Kažu, za detaljnija predstavljanja bit će vremena, ovo je tek prvi korak, dok dekan Lakušić naglašava da se okosnica i razlog njegove kandidature studenti koji u svemu moraju biti u fokusu. Naime, prema jasnoj proceduri izbora novog rektora, prijave kandidata izborno će povjerenstvo dostaviti predsjednicima vijeća područja, odnosno sastavnicama Sveučilišta, a predsjednici vijeća tada programe na uvid daju članovima.
Najkasnije do 28. siječnja utvrdit će se tko od njih zadovoljava sve propisane zakonske uvjete, a s 3. veljače iduće godine istječe rok kada i službeno programi rada svih kandidata kojima planiraju preuzeti vodstvo Sveučilišta moraju biti objavljeni javnosti.
Prema utvrđenom pravilu izbora, sama izborna sjednica održat će se 1. ožujka 2022. godine. Tko god od potencijalnih kandidata preuzme Sveučilište, mora se voditi time da najveće i najstarije zagrebačko Sveučilište više ne može zaostajati za europskim prosjekom ne samo ulaganja u znanost već i ulaganja u opremu, baze podataka, laboratorije i brojne druge nužne elemente. U Hrvatskoj smo tek 2019. godine ulaganjima u razvoj i istraživanje dosegli razinu iznad jedan posto BDP-a, lani su izdaci za znanstvena istraživanja u sektoru visokog obrazovanja iznosila 49,7 eura po stanovniku, dok ona prosječno u Europi iznose 152,2 eura po stanovniku pa Hrvatska iza sebe u tom pogledu ostavlja samo Bugarsku, Rumunjsku i Slovačku.
Budući rektor ili rektorica prije svega moraju razumjeti da Sveučilište studentima ne može i ne bi trebalo više nuditi studijske programe koji su usko disciplinarni već moraju ponuditi interdisciplinarna znanja, a novi kandidati, bez obzira na to koliko već imali prilike usko surađivati i raditi s trenutačnim vodstvom, morat će ponovno itekako dobro proučiti i razumjeti značaj autonomije Sveučilišta koja je u trenutačnom vodstvu imala primjenu i tumačenje po nužnosti trenutka, kao i razumjeti da praksa u kojoj se nije podnosilo izvješće ne može dalje funkcionirati.
Pozivali na ostavku
A od svih kandidata koji su se prijavili za poziciju budućeg rektora jedan već ima iskustva s činjenicom da upravo studentima nije drag. Riječ je o Tonćiju Lazibatu kojeg su studenti i u rujnu ove godine pozvali da podnese ostavku, i to u tijeku afere glavnog studentskog predstavnika i njegova trošenja javnog novca.
Podsjetimo, upravo je Tonći Lazibat studentskom predstavniku potpisao račune za kupnju skupih laptopa, mobitela i sefa za oružje.
>> VIDEO Evo što se sve stavlja na teret osumnjičenom kutinskom gradonačelniku Zlatku Babiću i još trojici
Super je ova slika, na kojoj svi imaju maske, samo preko reda cijepljeni Boras nema.