MANJAK RADNE SNAGE

Najveći problem poduzetnika u Hrvatskoj: Mogu li umirovljenici spasiti ekonomiju

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Najveći problem poduzetnika u Hrvatskoj: Mogu li umirovljenici spasiti ekonomiju
02.01.2024.
u 22:02
Nakon što se zaposle, umirovljenici imaju pravo na godišnji odmor, bolovanje i sva druga prava iz radnog odnosa. Tko god od njih radi na pola radnog vremena dvije godine, može tražiti novi izračun mirovine. Angažman u mirovini trebao bi podebljati dotadašnju mirovinu svih zaposlenih umirovljenika, no je li uistinu tako, to nitko ne zna.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 14

Avatar Asterix
Asterix
23:37 02.01.2024.

Propuštne je povijesna prilika. Umjesto da se nedostatak radne snage uz paralelno uvođenje eura iskoristio za jačanje tržišne utakmice u smislu (financijske) borbe za radnike Vlada je dozvolila neograničeni uvoz radne snage, pogodovala poslodavcima i posljedično je porast plaća zanemariv. Radit će i Hrvati manje atraktivne poslove ako je pristojna plaća. Ako takve poslove rade vani ne vidim razloga da ih ne bi radili doma.

Avatar Kritičan
Kritičan
22:07 02.01.2024.

Ne postoji manjak radne snage. Postoji samo radna snaga koja želi plaću kao u Njemačkoj. Dakle čim poslodavci dođu na tu razinu mnogi Hrvati će se vratiti.

EJ
ejStef
16:02 03.01.2024.

Ah svašta... Mi ovdje ne možemo platiti radnika kao u Njemačkoj, jednostavno niti jedna tvrtka ne može naplatiti svoj posao koliko to naplati Njemačka. Tako je bilo i tako će biti zauvijek... Eto, Nijemci dan servisera strojeva naplaćuju oko 50% više od npr. Španjolaca, Španjolci naplaćuju nekih 10-15% više nego naši, a naši naplaćuju više nego npr. Rumunji. Slično je i u IT sektoru i drugdje... Pa onda kada se uzme neki Njemački produkt (ili tzv. globalni), platite Nijemcu majstora po cjeniku, a dođe vam Rumunj kojeg Nijemac plati (i koji je platio Nijemcu obuku da bi mogao raditi za njega)... Tako to funkcionira... Ako se žele povećati plaće, treba bolja konkurencija (to znači više tvrtki, više radnih mjesta), treba hrpa greenfield investicija, manje birokracije, valorizacija rada u javnom sektoru, fleksibilizacija ZOR-a itd, itd, itd. Najveći protivnici toga su sindikati i javne službe, preko pola političke scene i svi mediji. U takvom okruženju je to nemoguće, bez obzira na empirijski utvrđene scenarije u mnogim državama da je tržište i konkurentnost najbolji pokretač gospodarstva i uvjet rasta standarda... No kod nas ima hrpa tvrtki, ljudi, interesnih grupa, civilnog društva, sindikata, kulture i još puno drugih koji žive isključivo na proračunu. Ako takvima dovedeš konkurenciju, nastaje panika i gube se glasovi...