Dobra turistička sezona, izvoz i jačanje osobne potrošnje pogurali su hrvatski BDP u trećem tromjesečju iznad 2 posto. Točnu stopu rasta objavit će Državni zavod za statistiku ovaj petak, no ekonomisti očekuju dobar rezultat, najbolji od drugog tromjesečja 2008. godine, kad je rast bio 2,9 posto. Postavilo se pitanje može li Hrvatska zadržati taj tempo rasta pa je među prvima Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kazao da nam slijedi usporavanje. Podataka koji bi to potvrdili još nema, no njegov oprez dijeli i dio ekonomista banaka koji su preko Hrvatske udruge banaka poručili da bi iduća godina mogla biti upola lošija od ove, a tek smo izašli iz recesije. S druge strane, Ante Žigman iz Hrvatske narodne banke vjeruje da dobar trend neće nestati, no značajniji i stabilniji rast neće se ostvariti bez strukturnih reformi.
Učinak konverzije
Pesimizam bankarskih krugova može biti i pod utjecajem konverzije jer postoje mišljenja da će banke usporiti kreditnu aktivnost premda na Markovu trgu vjeruju da konverzija može imati i pozitivnih učinaka. Velik broj dužnika idućih će mjeseci plaćati samo polovicu mjesečne rate, što će im otvoriti prostor za dodatnu potrošnju. Lagani oporavak osobne potrošnje u ovoj godini podržan je rastom plaća, rastom sezonske zaposlenosti, ali i smanjenjem cijene nafte. Iduće se godine očekuje pad državne potrošnje, premda je još otvoreno pitanje u kom će smjeru ići fiskalna konsolidacija i koliko ćemo dugo čekati na novu vladu.
Stanje u Hrvatskoj pod velikim je utjecajem međunarodnih okolnosti, koje trenutačno ne idu naruku snažnijem oporavku europske ekonomije. Rast eurozone usporio je u trećem kvartalu na 0,3 posto, a nema sumnje da će to usporavanje biti još izraženije u ovom tromjesečju protegne li se psihoza iz Pariza i Bruxellesa i na druge velike europske gradove. Jedan američki institut redovito određuje cijenu terorizma na svjetskoj razini u koju, među ostalim, uračunava i vrijednost izgubljenih prihoda. Lani je ta cijena bila 50-ak milijardi eura, a svaki ga veliki teroristički udar, sličan pariškom, proteže na dulje razdoblje. Kako turizam čini 7 posto francuskog BDP-a, već sad je jasno da će taj segment francuske industrije trpjeti velike gubitke. Nakon prošlotjedne stabilizacije cijena dionica na europskim burzama, ponedjeljak je započeo negativnim raspoloženjem investitora. Turizam i usluge su svakako jedna od branši koja će zbrajati minuse, što upućuje i na veliku ranjivost Hrvatske, čija je ekonomija sezonskog karaktera i ovisna o turističkoj potrošnji.
Čekanje Vlade
– Mišljenja sam da je veći problem za Hrvatsku politička blokada u kojoj se nalazimo jer Vlada već dva mjeseca ne donosi strateške odluke, a ne zna se koliko će dugo trajati pregovori o novoj vladi. Teroristički napad u Parizu može potaknuti ljude da se neko vrijeme suzdrže od potrošnje, ima on utjecaja i na potrošnju u turizmu, no stvari bi se trebale iskristalizirati i promijeniti do početka naše turističke sezone – komentira Ante Žigman, savjetnik u središnjoj banci.
– Puno veći problem za europski oporavak predstavlja neprovođenje strateških reformi u zemljama koje su dobile veliku financijsku injekciju kroz programe proširene likvidnosti Europske središnje banke. Zemlje poput Španjolske, Portugala, Italije pa i Francuske nisu napravile puno da poprave svoju konkurentnost, nego su se uljuljkale u uvjerenju da je kod njih sve u redu, a nije – dodaje Žigman.
Sličan prigovor još više vrijedi za Hrvatsku, a ekonomisti banaka, na osnovi najave zaokreta u američkoj monetarnoj politici, procjenjuju da je sljedeća godina zadnja, ili jedna od zadnjih, u kojima hrvatske vlasti imaju vremena samostalno provesti fiskalnu prilagodbu i strukturne promjene.
>> Ulični čistač pronašao samoubilački pojas u predgrađu Pariza
>> 'Prava opasnost prijeti od onih koji nisu otišli u Siriju'
"Rast" je produkt rasta u EU i kao takav je medju najmanjima u EU i uopce nije iskoristen impuls onako kako se moralo. Manipulira se s pojmom "rast" do groteske...Sramno... Istodobno,raste nezaposlenost,smanjuje se zaposlenost,kupovna moc pada.