Sporazum što ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao u Washingtonu sadrži brojne kontroverzne točke, poput točke o premještanju veleposlanstva Srbije u Jeruzalem, koja Srbiju dovodi u konflikt s islamskim svijetom, kao i točke o diversifikaciji energetske opskrbe, koja Beograd vodi u direktan sukob s Rusijom. Tu je i točka sporazuma koja se odnosi na petu generaciju komunikacijske mreže 5G, kojom je Srbija prihvatila da neće koristiti neprovjerenu opremu, koja je neprijeporno usmjerena protiv kineskog Huaweija, koji je već prisutan u Srbiji i čija je 5G mreža dominantna po cijeni i kvaliteti. Tu je, zatim, i točka koja se odnosi na zabranu Hezbollaha, koja će Srbiju nedvojbeno sukobiti s Iranom, pokroviteljem Hezbollaha.
Jedinstvene radne dozvole
Međutim, sporazum iz Washingtona – iako nije riječ o pravom sporazumu niti on ima obvezujući karakter – sadrži i jedan veliki uspjeh za Srbiju. U Washingtonu je, naime, kosovski premijer Avdullah Hoti potvrdio spremnost Kosova da se pridruži tzv. “mini Schengenu”, projektu zajedničkog gospodarskog prostora što su ga koncem prošle godine dogovorili Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev. Kosovo se tada odbilo pridružiti Vučićevoj inicijativi. Iz Prištine su poručili da ne žele sudjelovati u Vučićevu pokušaju stvaranja “četvrte Jugoslavije”, i to u situaciji kada Beograd ne želi priznati neovisnost Kosova. Vučić i dalje odbija priznati neovisnost Kosova, dok je Kosovo u Washingtonu ipak prihvatilo “mini Schengen”, jer u jednoj točki sporazuma jasno piše kako će obje strane potpuno koristiti benefite zone “mini Schengena”.
Zato Vučić u svojim javnim istupima posljednjih dana, suočen s brojnim neugodnim pitanjima, redovito naglašava upravo ovu točku dogovora, koja će neprijeporno koristiti Srbiji. U preksinoćnjem intervju RTS-u Vučić je naglasio značaj “mini Schengena” za mir i povećanje životnog standarda, kazavši kako je “mini Schengen” najveći interes srpskog naroda jer “de facto neće biti granica između Srba, ali ni između Bošnjaka”, dok je u intervjuu sarajevskom Avazu prije tri dana naglasio da je Priština poslije dugo vremena pristala sudjelovati u onome što se naziva “mini Schengen” i da je to “izuzetna stvar i za Albaniju, i za Srbe, ali i za Bošnjake”.
Projekt mini Schengena podrazumijeva uspostavu zajedničkog tržišta i jedinstvene investicijske destinacije s usklađenim propisima i jednostavnijim pravilima na Balkanu, čime bi se olakšao i ubrzao prelazak granica između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, što je zbog dugih čekanja i velikih troškova jedan od najvećih problema. U prvoj fazi projekt obuhvaća tri zemlje potpisnice, a u drugoj bi trebao obuhvatiti i Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru. Projekt predviđa mogućnost prelaska granica samo s osobnim iskaznicama, a bit će uvedene i jedinstvene radne dozvole, tako da će radnik koji ima dozvolu za rad u Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji posao moći tražiti i u Srbiji i obratno.
Dogovoreno je i međusobno priznavanje diploma, čime se želi smanjiti visoka stopa nezaposlenosti, koja u regiji prosječno iznosi gotovo 20 posto, ali i zaustaviti masovno iseljavanje radne snage, što ozbiljno pogađa cijeli Balkan. Riječ je o tektonskim promjenama, koje će olakšati privlačenje stranih investicija. Od projekta “mini Schengena” imat će koristi sve njegove članice, kao i cijela regija. Prema nekim procjenama, uspostavom bescarinske unije razmjena između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije brzo bi se povećala za deset milijardi eura.
Dominacija Beograda
Stvaranje zajedničkog gospodarskog prostora i bescarinske unije najviše bi koristilo najvećoj i gospodarski najsnažnijoj članici te zone, a to je upravo Srbija. Zbog toga upravo Srbija najviše zagovara ovaj projekt, koji će dobiti svoj puni smisao tek kad obuhvati sve zapadnobalkanske zemlje koje nisu u EU, no Kosovo, BiH i Crna Gora dosad su odbijale pristupiti ovoj inicijativi, plašeći se Vučićevog “stvaranja četvrte Jugoslavije” i dominacije Srbije. Zbog toga je zeleno svjetlo Kosova za pristupanje “mini Schengenu” važan uspjeh Beograda iako je pitanje hoće li Priština i nadalje uvjetovati svoje pristupanje srpskim priznanjem Kosova.
>> Pogledajte i ovaj video - Prošlo je 19 godina od terorističkog napada u New Yorku: Ovaj događaj za sobom i dalje vuče neke teorije zavjere
Vučić je pojeo veliko g.... a čeka ga još veće, molim VL da im ne umanjuje muku sve su zaslužili