Deset godina i tri kvartala trebalo je Hrvatskoj da dostigne razinu BDP-a koju smo imali prije izbijanja recesije 2008. godine, izračunao je Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Prijelomnu točku označio je prvi kvartal 2019. kad je ekonomija rasla po stopi od 3,9 posto.
– Dok smo se mi jedanaest godina vraćali tamo gdje smo bili 2008. godine, Poljska se nalazi na 44 posto višoj razini BDP-a nego te godine, Slovačka na 29 posto višoj, a Rumunjska na 26 posto višoj razini BDP-a – navodi Globan. Slovenija je izgubljeno u krizi nadoknađivala devet godina, Mađarska 6 i pol, Češka 6 i jedan kvartal – navodi Globan.
Vijest o dostizanje razine dohotka iz 2008. poklopila se s uspješnim plasmanom 10-godišnje obveznice vrijedne 1,5 milijardi eura uz godišnju kuponsku kamatu od 1,125% te ostvareni prinos od 1,324. Najjeftinije je to zaduženje u inozemstvu, kojim će se otplatiti obveznice izdane 2009. godine na koje je država deset godina plaćala više od šest posto kamate.
Premijer Andrej Plenković kazao je na sjednici Vlade da će godišnja ušteda na kamati biti oko 500 milijuna kuna u odnosu na obveze prema starome dugu. Ministar financija Marić pak ističe da zadnje zaduženje ostvareno bez premije za novo izdanje, što je rijetko viđeno u transakcijama na globalnoj razini ove godine. Konačna cijena čak je 30 baznih bodova niža od inicijalno objavljene cijene.
Hrvatskoj su nedavno dvije od tri agencije vratile i investicijski rejting. Na stranim su tržištima prinosi na državni dug na najnižim povijesnim razinama, od minus 0,26 posto na njemački desetogodišnji bond, 0,1 posto na francuski, 0,3 posto na slovački, 0,5 posto na bugarski dug do visokih 2,3 koliki su prinosi na talijanske obveznice ili 2,9 posto na mađarske. Italiju i Mađarsku tržište trenutno percipira kao najrizičnije članice Europske unije, ne računajući Grčku. Stručnjaci kažu da je Hrvatska izabrala dobar trenutak za plasman obveznica jer je pitanje u kojem će se smjeru strelica okrenuti idućih mjeseci.
– Tržišni trend pada prinosa objašnjava se prevladavajućim strahom i averzijom prema riziku. Indikatori prilaska recesije su jaki. Globalna ekonomija usporava. Središnje su banke odustale od povećanja kamatnih stopa, a u SAD-u se očekuje pad. Europski podaci o industrijskoj proizvodnji prilično su loši (iako se uslužni sektor i potrošnja još solidno drže), a trgovački rat SAD-a i Kine te generalno ponašanje američke administracije svima su utjerali strah u kosti. Osobito europskoj autoindustriji koja tek čeka rasplet kako će proći sa SAD-om, gdje prodaje mnogo automobila, navodi Arhivanalitika Velimira Šonje.
Zdravko Marić održao predavanje na Ekonomskom fakultetu
Da ali Poljaci i Slovaci nisu imali na vlasti SDP četiri godine u međuvremenu kao mi !