Nema sumnje da će smrt saudijskog kralja Abdullaha bin Abdulaziza Al Sauda promijeniti koncept politike Saudijske Arabije, koji će se svakako negativno odraziti na čitavu regiju, a posebice na Libanon, Siriju, Irak i Bahrein, gdje je Saudijska Arabija imala veliki utjecaj. Naime, njegov nasljednik, dosadašnji ministar obrane i gradonačelnik pokrajine Riyad, 79-godišnji kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud, koji je odmah imenovao svog polubrata Muqrina za prijestolonasljednika, poznat je po radikalnim vjerskim stavovima te vrlo utjecajan među vehabijama.
Iran kao glavni protivnik
91-godišnji kralj Abdullah u posljednje je vrijeme bio slaba zdravlja, a od Nove godine nalazio se u bolnici u Rijadu zbog upale pluća. Na čelu kraljevstva Abdullah je bio od 2005. iako je zapravo vladao zemljom od 1995. kad je njegov polubrat, tadašnji kralj Fahd pretrpio težak moždani udar. Tijekom svoje vladavine Abdullah se zauzimao za bliske odnose sa SAD-om, partnerom Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte. Imao je presudnu ulogu u podršci Saudijske Arabije egipatskoj vojnoj vladi nakon državnog udara 2012. godine, a podržavao je i pobunjenike protiv režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Međutim, njegov prioritet tijekom vladanja bio je oduprijeti se utjecaju suparničke države Iran, koju je smatrao većim neprijateljem od Izraela, čije je stanovništvo većinski šijitsko, a s drugim sunitskim monarsima s Bliskog istoka također se protivio prodemokratskim prosvjedima koji su početkom ovog stoljeća zahvatili tu regiju, smatrajući te ustanke prijetnjom stabilnosti Bliskog istoka i svojemu tronu. Sukob između Saudijske Arabije i Irana doveo je do vjerskih sukoba između sunita i šijita u Iraku, Libanonu, Siriji, Bahreinu i Jemenu.
Nove eskalacije
Analitičari vjeruju da će ti sukobi eskalirati još više nakon njegove smrti. Unatoč čvrstim stavovima, bio je daleko liberalniji i otvoreniji od svog nasljednika. On je proveo brojne reforme u konzervativnoj i isključivoj državi. Ženama je dao veću javnu ulogu, što je dovelo do sukobljavanja s vjerskim vođama koji smatraju da žene nemaju nikakva prava te su tu reformu proglasili grijehom i bogohuljenjem. Iako je Saudijska Arabija oduvijek imala dobre odnose sa SAD-om, u nekoliko je navrata došlo do zahlađenje odnosa između kralja Abdullaha i predsjednika Obame. Kralju je smetalo što Bijela kuća nije uspijevala postići rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Isto tako, vršio je pritisak na Obamu da zauzme oštriji stav prema Iranu i da odlučnije podrži sunitske pobunjenike u Siriji u njihovu nastojanju da s vlasti svrgnu Bashara al-Asada.
Pokojnik je bio prototip savršenog američkog saveznika. Nešto se ne sjećam da su Amerikanci ikad bili zabrinuti za stanje ljudskih prava u tvorevini pod vlašću saudijske kraljevske obitelji.