S približavanjem američkih predsjedničkih izbora republikanci i demokrati agitatori ubacili su u petu brzinu i pojačali kampanju i lobiranje. Poseban naglasak stavljen je na mlade glasače od 18 do 24 godine koji dosad nisu u velikom broju izlazili na izbore, a upravo njihovi glasovi mogli bi odlučiti hoće li u Bijelu kuću Barack Obama ili John McCain.
"Make love, not war"
Prvi put nakon Vijetnamskog rata mladi, pretežno studenti izborima su dali prednost ispred svakodnevnih trijavalnosti kojima su bili izloženi. Nakon 40 godina mladi su također odlučili aktivirati političku svijest, kao i njihovi kolege s kraja 60-ih koji su jasno pokazali tadašnjem političkom establišmentu da se bahatost ne isplati.
Naravno, vremena su se promijenila i priče iz sada dalekih 60-ih ne treba očekivati, ali američka financijska kriza, brojni mrtvi sanduci koji stižu iz Iraka i Afganistana s američkim vojnicima kao i najgora percepcija SAD-a u svijetu još od vremena Divljeg zapada, potaknuli su mlade da shvate važnost idućih izbora i podignu svoj glas.
Ignoriranju politike došao je kraj, a na prestižnom Harvardu, na kojem su studenske dane proveli brojni američki vođe, Obama dobiva 56, a McCain 30 posto glasova. Naravno, situacija u konzervantivnijm kampusima drukčija je i McCain je u laganom vodstvu.
Kraj "političke hibernacije"
Međutim, bez obzira kome će američki studenti dati svoj glas, pozitivno je što su se trgnuli iz duboke "političke hibernacije" u kojoj su bili proteklih desetljeća. Možda je upravo u njihovim glasovima ključ Bijele kuće, a vrlo brzo nakon 4. studenoga doznat ćemo hoće li ga preuzeti Barack Obama ili John McCain