Vijeće UN-a za ljudska prava trebalo bi se danas sastati u zajedničkom pozivu da osudi rusku invaziju na Ukrajinu i proširi istragu ratnih zločina u sukobu. Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je zapad da želi "raskomadati" Rusiju i pretvoriti ogromnu zemlju u niz slabih mini država.
Tijek događaja:
23:20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je u ponedjeljak navečer da je situacija u okolici Bahmuta, na istoku zemlje, sve teža. "Situacija postaje sve složenija", rekao je u dnevnom obraćanju. "Neprijatelj sustavno razara sve što se može upotrijebiti za zaštitu naših položaja", dodao je, nazvavši ukrajinske vojnike koji sudjeluju u toj bitki "pravim junacima". Ruske snage od ljetos pokušavaju zauzeti Bahmut, kojega je strateška važnost sporna, ali je postao simbol borbe za kontrolu Donbasa, na istoku Ukrajine.
Vođa proruskih separatista u Donjeckoj oblasti (istočna Ukrajina) Denis Pušiljin rekao je u ponedjeljak na ruskoj televiziji da su sve pristupne ceste prema Bahmutu "na domašaju oružja" proruskih snaga. Ruske snage već tjednima pokušavaju okružiti Bahmut i uspjele su presjeći nekoliko glavnih cesta za opskrbu ukrajinske vojske. Zapovjednik ruske paravojne skupine Wagner, Jevgenij Prigožin ustvrdio je u subotu da su njegovi ljudi ušli u selo Jahidnje, u sjevernom predgrađu Bahmuta.
13:27 – Kremlj je, kako smo već danas pisali, rekao da je zabrinut zbog situacije u Pridnjestrovlju, odcijepljenom teritoriju u Moldaviji koju podržava Rusija. Regija u kojoj se uglavnom govori ruski jezik odvojila se od tadašnje Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, proruski separatisti vodili su rat sa snagama moldavske vlade.
Odcijepljena regija sada je dom za oko 1500 "mirovnih trupa". Ni prozapadna vlada Moldavije ni međunarodna zajednica ne priznaju neovisnost regije. Rusko ministarstvo obrane nedavno je tvrdilo da Ukrajina planira "provokaciju" u Pridnjestrovlju. No ukrajinski predsjednik odbacio je tvrdnje Moskve da Kijev želi preuzeti regiju, dok se Moldavija žalila da optužbe nisu istinite.
Citirajući obavještajne podatke bez predstavljanja ikakvih dokaza, ruska vojska tvrdi da su ukrajinski vojnici prerušeni u ruske trupe planirali pokrenuti operaciju pod lažnom zastavom osmišljenu kako bi se okrivila Rusija za invaziju Ukrajine iz Pridnjestrovlja. Kijev bi to tada iskoristio kao izgovor za invaziju na teritorij.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu, koja želi da se njena zemlja pridruži Europskoj uniji, optužila je Moskvu ovog mjeseca da planira državni udar kako bi svrgnula vodstvo zemlje. Moskva je demantirala optužbe, piše Sky News.
13:13 – Rusija tvrdi da je oborila pet dronova koje je lansirala Ukrajina – i uništila skladište streljiva u blizini istočnog grada Bakhmuta. Ministarstvo obrane priopćilo je u ponedjeljak da je također oborilo četiri projektila HIMARS, javlja Sky News.
12:56 – Kremlj je u ponedjeljak ocijenio da plan koji je prošli tjedan predložila Kina za rješavanje sukoba u Ukrajini "zaslužuje pozornost", ali i da "za sada" ne postoje uvjeti koji su potrebni za "mirno" rješenje. "Svaki pokušaj koji pridonosi usmjeravanju ovog sukoba na miran put zaslužuje pozornost. Razmatramo plan naših kineskih prijatelja s velikom pozornošću", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
No "to je dug proces", rekao je. "Za sada ne vidimo premise da ova situacija može krenuti mirnim putem", dodao je. "Posebna vojna operacija (u Ukrajini) se nastavlja", naglasio je.
Video: Neugodna scena na sastanku OSCE-a: Latvijski političar sočno opsovao Ruse, a Amerikanac se zahvalio
Peking je u petak, točno na prvu godišnjicu rata, objavio dokument od 12 točaka pozivajući Moskvu i Kijev na mirovne pregovore. Moskva i Kijev do sada nisu iskazali ozbiljnu volju za pregovorima i na kineski su prijedlog reagirali s oprezom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da je "potrebno" "raditi" s Pekingom kako bi se pronašlo rješenje za sukob. Zelenski je rekao da se uskoro planira sastati s kineskim kolegom Xi Jinpingom.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da cijeni kineske napore, ali i da inzistira na tome da se prizna ruska aneksija četiriju ukrajinskih regija.
11:41 – Kremlj je u ponedjeljak rekao da je zabrinut zbog stanja u odcijepljenoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlju. Moskva je prošlog tjedna poručila Zapadu da će sve akcije koje bi ugrozile ruske mirovne snage u Pridnjestrovlju smatrati napadom na samu Rusiju, upozorenje koje je došlo usred povećane zabrinutosti u Moldaviji, maloj bivšoj sovjetskoj republici smještenoj između Rumunjske i Ukrajine.
Proeuropska predsjednica Moldavije Maia Sandu ovog je mjeseca optužila Moskvu da planira državni udar, što je Rusija demantirala. "Naravno, situacija u Pridnjestrovlju je predmet naše najveće pažnje i razlog za našu zabrinutost", rekao je medijima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Reuters. “Situacija je nesređena, provocira se, provocira se izvana. Ali mi znamo da su naši protivnici u ukrajinskom režimu, kijevskom režimu, kao i oni u europskim zemljama, sposobni za razne vrste provokacija”, kazao je.
10:37 - Bjeloruski protuvladini aktivisti preuzeli su odgovornost za, kako su rekli, napad dronom na ruski vojni zrakoplov u blizini Minska. Aliksandr Azarov, čelnik protuvladine organizacije BYPOL, na Telegramu je preuzeo odgovornost za napad na ruski izviđački zrakoplov A-50.
10:00 - Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je u ponedjeljak da će se pregovori sa Švedskom i Finskom u vezi s njihovim kandidaturama za članstvo u NATO-u nastaviti 9. ožujka, nakon što su prekinuti u siječnju u jeku prosvjeda protiv spaljivanja Kurana u Stockholmu. Turska je prethodno otkazala trilateralni mehanizam sa Švedskom i Finskom o njihovim zahtjevima za pridruživanje NATO-u nakon što je Rasmus Paludan, čelnik danske krajnje desne političke stranke Tvrda linija, u siječnju zapalio primjerak Kurana ispred turskog veleposlanstva u Stockholmu.
"Moje kolege prisustvovat će sastanku koji će se održati 9. ožujka", rekao je Cavusoglu na konferenciji za novinare u Ankari, dodavši da će se sastanak održati u Bruxellesu.
No rekao je da Švedska još uvijek ne ispunjava svoje obveze prema memorandumu potpisanom na samitu NATO-a u Madridu prošlog lipnja, iako su glavni tajnik NATO-a i drugi saveznici rekli da je Stockholm promijenio svoje zakone.
"Nažalost, nismo vidjeli zadovoljavajuće korake Švedske u provedbi Madridskog memoranduma", rekao je Cavusoglu. "Ne možemo reći 'da' kandidaturi Švedske za NATO prije nego što vidimo ove korake."
8:46 - Ukrajinske snage tvrde da su tijekom noći oborile 11 bespilotnih letjelica "kamikaza" iranske proizvodnje, uključujući devet iznad Kijevske regije. Zračne snage su priopćile da je od 23 sata sinoć do jutros Rusija koristila 14 bespilotnih letjelica tipa Shahed. Tijekom rata, Ukrajina je izvijestila o bujici ruskih napada dronovima Shahed-136 iranske proizvodnje. Kremlj je više puta zanijekao da koristi bespilotne letjelice iranske proizvodnje u Ukrajini.
8:29 - Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev kazao je da kontinuirana opskrba Kijeva oružjem riskira globalnu nuklearnu katastrofu, ponovivši prijetnju nuklearnim ratom zbog Ukrajine. Apokaliptična retorika Dmitrija Medvedeva smatra se pokušajem odvraćanja NATO vojnog saveza predvođenog SAD-om i zapadnih saveznika Kijeva od još većeg uključivanja u rat.
Najnoviji komentari Medvedeva, saveznika predsjednika Vladimira Putina slijede prošlotjedno Putinovo nuklearno upozorenje i njegove nedjeljne izjave u kojima se suočavanje Moskve sa zapadom smatra egzistencijalnom borbom za opstanak Rusije
"Naravno, upumpavanje oružja može se nastaviti... i spriječiti bilo kakvu mogućnost oživljavanja pregovora”, rekao je Medvedev u primjedbama objavljenim u dnevniku Izvestija.
"Naši neprijatelji upravo to rade, ne želeći shvatiti da će njihovi ciljevi sigurno dovesti do totalnog fijaska. Gubitak za sve. Kolaps. Apokalipsa. Gdje stoljećima zaboravljate na svoj bivši život, sve dok ruševine ne prestanu emitirati zračenje", kazao je.
8:20 - Rusija će "vjerojatno biti zabrinuta" zbog više od desetak "neobjašnjivih eksplozija" oko okupiranog grada Mariupolja, kaže se i izvješću britanskog ministarstva obrane. U svom dnevnom ažuriranju, kažu da je od prošlog utorka prijavljeno najmanje 14 eksplozija. Mjesta incidenata uključivala su dva skladišta goriva i željezaru koju Rusija koristi kao vojnu bazu.
"Rusija će vjerojatno biti zabrinuta da se neobjašnjive eksplozije događaju u zoni za koju je vjerojatno prethodno ocijenila da je izvan dometa rutinskih ukrajinskih napadačkih sposobnosti", kaže se u izvješću.
7:33 - Bjeloruska oporba u egzilu tvrdi da su partizani u nedjelju uništili ruski vojni zrakoplov A-50 u napadu dronom na pistu u blizini glavnog grada Minska. Franak Viacorka tvitao je: "Partizani su potvrdili uspješnu specijalnu operaciju dizanja u zrak rijetkog ruskog zrakoplova na aerodromu u blizini Minska. Ovo je najuspješnija diverzija od početka 2022. godine.”
7:25 - Ruski nadzorni vojni zrakoplov A-50 oštećen je u nedjelju u napadu dronom na zračnu luku u blizini bjeloruskog glavnog grada Minska, potvrdili su pripadnici bjeloruske oporbe u egzilu, a oporbena čelnica Svjetlana Tihanovska poručila je kako je ponosna na njih. "Ponosna sam na sve Bjeloruse koji nastavljaju pružati otpor ruskoj hibridnoj okupaciji Bjelorusije i bore se za slobodu Ukrajine", napisala je Tihanovska.
"To su bile bespilotne letjelice. Sudionici operacije su Bjelorusi", rekao je Aleksandar Azarov, čelnik bjeloruske protuvladine organizacije BYPOL, citiran na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram te organizacije i na poljskom informativnom kanalu Belsat. "Sada su na sigurnom, izvan zemlje", dodao je.
Belsat je poljski emiter fokusiran na bjeloruske vijesti koje je Minsk označio kao ekstremističke. BYPOL, koji uključuje bivše službenike za provođenje zakona koji podržavaju oporbene političare, označen je kao teroristička organizacija. Savjetnik bjeloruske oporbene čelnice Svjetlane Tihanovske, rekao je u objavi na Twitteru da je to najuspješniji čin sabotaže od početka 2022. Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća. Nije bilo trenutnog odgovora ministarstava obrane Rusije i Bjelorusije na zahtjev za komentar.
Prednji i središnji dijelovi zrakoplova, kao i radarska antena oštećeni su kao posljedica dviju eksplozija u napadu na zračnu bazu u blizini Minska, izvijestio je BYPOL.
Ruski zrakoplov Beriev A-50, NATO-ovog naziva Mainstay, namijenjen je za rano upozoravanje iz zraka, s mogućnostima zapovijedanja i kontrole u zraku te sposobnošću praćenja do 60 ciljeva istovremeno. Od početka ruske invazije na Ukrajinu prije godinu dana, bilo je nekoliko sabotaža u Bjelorusiji i u ruskim regijama koje graniče s Ukrajinom, posebno na željezničkom sustavu.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nije izravno sudjelovao u ratu Rusije protiv Ukrajine, ali je dopustio njezinim snagama pristup da koriste teritorij na početku invazije prije godinu dana.
Rusija i Bjelorusija uspostavile su zajedničku vojnu jedinicu u Bjelorusiji i održale brojne vježbe. Određeni broj ruskih ratnih zrakoplova i zrakoplova za rano upozoravanje i kontrolu raspoređeni su u Bjelorusiji.
7:20 - Ruski predsjednik Vladimir Putin svjestan je da ruska vojska sada ne može dobiti rat no uvjeren je da će na kraju Ukrajinu pobijediti iscrpljivanjem i odbija svaku drugu opciju, kazao je direktor američke obavještajne agencije CIA-e William Burns u nedjelju. "Putin, po mom sudu, misli da danas ne može pobijediti, ali i da si ne smije dopustiti poraz", rekao je Burns u inervjuu za američku mrežu CBS u kojoj je upozorio i na opasnost ubraznog jačanja vojne suradnje između Irana i Rusije.
"U ovom trenutku mislim da je Putin odlučan, ali i pretjerano uvjeren u svoju sposobnost da iscrpi Ukrajinu", kazao je Burns.
Umjesto da razmotri kakav bi izlaz mogao pronaći iz svog rata, Putin "ustraje i ne odustaje", rekao je nekadašnji američki veleposlanik u Moskvi. Burns je progovorio i o "obeshrabrujućem" sastanku u studenome u Turskoj s ruskim kolegom po dužnosti Sergejem Nariškinom.
Direktor SVR-a (vanjska ruska obavještajna služba) pokazao je "nekakvu nerazboritost, pretjeranu aroganciju", rekao je Burns.
Objasnio je da se s Nariškinom sastao kako bi upozorio Moskvu da i ne pomišlja na rusko oružje, a ne radi pregovora, jer o pregovorima može odlučiti samo Ukrajina.
Zabrinjavajuć ritam suradnje Irana i Rusije
Burns je u intervjuu izrazio i zabrinutost da bi Rusija mogla Iranu pomoći svojom raketnim programom te isporučiti mu borbene zrakoplove. Bila bi to "opasna" eskalacija vojne suradnje Tehrana i Moskve, ocijenio je te naglasio da se vojna suradnja ubrzava u "vrlo opasnom smjeru".
Znamo da su Iranci već isporučili stotine naoružanih dronova Moskvi koja ih rabi za razaranje infrastrukture i nanosi patnje civilima, a "znamo i da su Iranci isporučili streljivo za topništvo i tenkove".
Ta se suradnja razvija "zabrinjavajućim ritmom", smatra Burns.
O razvoju iranskog nuklearnog programa William Burns misli da "vrhovni iranski vođa nije još odlučio ponovno razvijati vojni nuklearni program, koji je bio prekinut krajem 2003". Međutim, program obogaćivanja uranija "napreduje tako brzo da bi im bilo dovoljno nekoliko tjedana da postignu razinu od 90 posto, ako odluče prijeći tu crtu", rekao je.
Burns je zabrinut i zbog naglog razvoja iranskog raketnog programa. Pregovori o obnovi Sporazuma o iranskom nuklearnom oružju iz 2015., kojim bi se Iran odrekao razvoja nuklearnog oružja u zamjenu za ukidanje sankcija, na mrtvoj su točki.
Iz Sporazuma se jednostrano povukao tadašnji američki predsjednik Donald Trump na što je Iran postupno prestao poštivati obveze iz sporazuma i sada službeno obogaćuje uranij na 60 posto, što je daleko iznad dopuštenog praga od 3,67 posto prema Sporazumu.
Kremlj zabrinut? A prija godinu dana nije bio? Onda su ocekivali kako ce na danasnji dan vijorit Ruska zastava i ona njihova dvoglava kokos u centru Kijeva