Europski tužitelj istražuje von der Leyen zbog ugovora s Pfizerom. Sumnjiči se za korupciju i sukob interesa

Dva mjeseca prije europskih izbora, koji će se održati od 6. do 9. lipnja te dogovora i formiranja novih europskih tijela, poput Europske komisije, Ured europskog državnog tužitelja pod vodstvom Laure Codruța Kövesi istražuje Ursulu von der Leyen zbog ugovora s Pfizerom u vezi s kupnjom oko 1,8 milijardi doza cjepiva protiv COVID-19. Ursula von der Leyen kandidatkinja je Europske pučke stranke (EPP) za drugi mandat na čelu Komisije. Informaciju o tome potvrdio je glasnogovornik iz ureda EPPO-a iz Lièga. Istragu je prvotno vodilo belgijsko tužiteljstvo, ali je EPPO preuzeo istragu von der Leyen zbog "uplitanja u javne funkcije, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa". Istraga traje, a još nisu podignute nikakve optužnice.

Prve sumnje oko nabave dodatnog cjepiva u EU došle su u travnju 2021. godine kad je objavljeno da je Ursula von ver Leyen privatnim kanalima komunicirala sa šefom Pfizera pa je i afera nazvana "Pfizergate" ili "Textgate". No treba reći da je to vrijeme neposredno nakon što su države, kako nacionalne, tako i EU, međusobno i često prljavo se nadmetale u tome tko će osigurati cjepivo za pandemijski soj virusa i političke bodove, poput tadašnjeg britanskog premijera Borisa Johnsona, i kad je Ujedinjena Kraljevina, također s dubioznim metodama, "zgrabila" ugovor s Astra Zenecom, a siromašnije države i Svjetska zdravstvena organizacija optuživali bogatije za gomilanje cjepiva i nesolidarnost.

Tada je Europska komisija objavila je da tuži AstraZenecu zbog navodnog kršenja ugovora o nabavi cjepiva, u dramatičnoj eskalaciji višemjesečnog spora oko kašnjenja isporuke koja je ometala uvođenje cjepiva na većem dijelu kontinenta.

EU, koji je kao blok naručivao i sklapao ugovor s farmaceutskim kućama, naručilo je 300 milijuna doza cjepiva protiv COVID-19 od AstraZenece, ali su iz te kuće produživali rokove i umjesto EU, preferirali isporuku Britaniji.
O pozadini frenetične pandemijske cjepivo-diplomacije govorio je 2021. sam direktor Pfizera Albert Bourla.

– Više svjetskih čelnika me kontaktiralo, od predsjednika ili premijera i kraljeva, do generalnih tajnika organizacija. Takvi razgovori nisu bili neuobičajeni – rekao je tad Bourla. Šefica Europske komisije opisivala je tada poteškoće s kojima se suočila kad je postalo jasno da AstraZeneca neće ispuniti svoje dogovorene ciljeve isporuka. – Znala sam da će povećanje isporuka u početku po prirodi krenuti sporo, pa sam također znala da će prvo tromjesečje biti teško – rekla je tada.

Novine The New York Times tražile su na uvid korespondenciju Von der Leyen i šefa Pfizera, no to nije bilo moguće, kazali su iz Europske komisije, jer "poruke više ne postoje", što je pak natjeralo NYT da do njih pokuša doći sudskim putem i otvorilo vrata kritikama o netransparentnosti i šire. Dio zastupnika u Europskom parlamentu, posebice Zeleni, također su tražili da se omogući uvid u poruke koje su izmjenjivali Von der Leyen i Bourla, a i europska pučka pravobraniteljica kritizirala je potez Ursule von der Leyen, pozivajući na transparentnost.

Potom je belgijski lobist Frédéric Baldan početkom 2023. podnio prijavu, koju su potom podržale, očekivano, mađarska i poljska vlada s jakom antieuropskim sentimentom, no s promjenom vlasti u Poljskoj, kad je na čelo vlade došao Donald Tusk, proeuropski političar i bivši predsjednik Europskog vijeća, Poljska se povukla iz slučaja. On je na sudu tražio 100.000 eura odštete zbog  "gubitka povjerenja" u europske institucije.

GALERIJA Tragedija u Albaniji: Znanstvenica iz Osijeka poginula tijekom planinarenja, više ljudi spašeno