međunarodni natječaj

Napokon počinje projekt dječje bolnice u Blatu

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Sveučilišna bolnica Zagreb
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Sveučilišna bolnica u Blatu
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Sveučilišna bolnica u Blatu
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Sveučilišna bolnica u Blatu
13.04.2019.
u 09:50
Raspisivanju ovog natječaja prethodilo je elektroničko javno savjetovanje sa zainteresiranim subjektima.
Pogledaj originalni članak

Projekt Nacionalne dječje bolnice ulazi u ozbiljniju fazu i Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb, partneri na tom strateškom projektu, konačno će ga u cijelosti predstaviti javnosti. Raspisuju međunarodni javni natječaj za izradu studije izvodljivosti projekta Nacionalne dječje bolnice u prostoru nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu. Studija izvodljivosti nužna je jer će precizirati arhitektonske, urbanističke, ekološke, prometne i sve ostale parametre prema kojima će se graditi, a jedan od elemenata studije izvodljivosti bila bi i priprema medicinske dokumentacije.

Jezgra će biti Klaićeva

Očekuje se da će se javiti petnaestak velikih međunarodnih ponuditelja koji će definirati studije po segmentima, svatko u svom djelokrugu, a tako sveobuhvatna studija u konačnici će definirati što će se točno i gdje graditi. Početak rada na studiji izvodljivosti partneri, Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb, prezentirat će u ponedjeljak, potvrdio nam je prof. Vili Beroš, pomoćnik ministra zdravstva.

Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Foto: Boris Scitar/Vecernji list

– Dobili smo bespovratno 42 milijuna kuna iz programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i to je sada europski projekt, a u sklopu takvih projekata uobičajena je njegova početna prezentacija – objašnjava prof. Beroš.

Raspisivanju ovog natječaja prethodilo je elektroničko javno savjetovanje sa zainteresiranim subjektima.

Jezgra nove Nacionalne dječje bolnice bila bi današnja Klinika za dječje bolesti Zagreb odnosno popularna Klaićeva, a tu bi se pridružili i još neki sadržaji dječje medicinske skrbi odnosno dio pedijatrijskih kapaciteta drugih zagrebačkih bolnica. Nova će bolnica imati i rodilište, odnosno tzv. maternitet – dio koji obuhvaća kompletno sve od postupaka potpomognute oplodnje, praćenje trudnoće i perinatalnu skrb, uključujući i samo rodilište.

Video: Slaven Petrić

Prethodne konzultacije bavile su se među ostalim i pitanjem koja bi zagrebačka rodilišta i dalje funkcionirala kako je to danas, a koje bi se od njih zajedno sa sadašnjom Dječjom bolnicom u Klaićevoj preselila u Nacionalnu dječju bolnicu u Blato. Ta su pitanja, kao i sva slična kad je riječ o ukidanjima i otvaranjima pojedinih odjela i klinika, uvijek točka velikih protivljenja i prijepora te borbe za prestiž među bolnicama pa je pitanje kako će se na kraju rasplesti i tko će od mjerodavnih biti toliko odlučan da donese odluku i provede je.

Faza B sveučilišna bolnica

Nakon studije izvodljivosti trebat će se provesti i natječaji za idejni i izvedbeni projekt, pa prema svemu sudeći gradnja neće početi ove godine. Ministar zdravstva Milan Kujundžić nedavno je izjavio da će izgradnja nove dječje bolnice s opremom stajati oko 100 milijuna eura. Inače, kako je programom strateških projekata predviđeno, Nacionalna dječja bolnica i rodilište u Blatu predstavljaju fazu A, dok fazu B predstavlja izgradnja čitavog kompleksa Nacionalne sveučilišne bolnice, kaže prof. Beroš. Je li to preambiciozan zalogaj, s obzirom na dosadašnje okolnosti i neuspjele planove, nakon kojih i nakon trideset godina na zagrebačkoj periferiji stoji tek ogromni betonski kostur nikad završene bolnice? – Pa čujte, ako ovaj narod ne nađe snage u 21. stoljeću sagraditi nacionalnu bolnicu, to je pokazatelj posvemašnjeg nefunkcioniranja društva – uzvraća prof. Beroš.

Narod, tj. Zagrepčani već su izdvojili za tu bolnicu 160 milijuna eura – uzalud. Za razliku od razbacivanja vlastitim novcem, s europskim se sigurno neće moći tako postupati. 

Izdvajanje je počelo 1985. godine

Zagrepčani su referendumom pristali na samodoprinos od 1,5% iz plaće za novu Sveučilišnu bolnicu. Izdvajanje je počelo 1985. godine i iz tog je izvora u gradnju betonsko-čelične konstrukcije do 1992. ulupano čak 160 milijuna eura. U jeku rata sve je zamrlo i u četvrt stoljeća golemo je zdanje obraslo u šikaru.

Povremeno je poslužilo u predizborne svrhe pa je tako zagrebački gradonačelnik svojedobno građanima obećao zagrebačke terme na toj lokaciji do 2015., dakako, “u ništa”.

Prije otprilike dvije godine zagrebačke su vlasti veliko područje oko bolnice dale raskrčiti i pokositi i odonda se prostor održava. Nekako istovremeno ministar Kujundžić je počeo ozbiljno razmišljati o revitalizaciji započete gradnje, da bi ubrzo Grad Zagreb i Vlada RH sklopili sporazum o suradnji na ovom velikom projektu.     

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 25

DU
Deleted user
13:37 13.04.2019.

Milijarda i nešto kuna građana je spaljena i nitko nije odgovarao... Moguće samo u afričkim banana državama...

Avatar southman
southman
10:16 13.04.2019.

Ako uspije dječija bolnica možda jednog dana ponovno bude oživljena i ideja sveučilišne bolnice ? Lokacija je idealna !

TH
than
12:06 13.04.2019.

Studija izvodljivosti ? A dobro. Za narod koji pamti kao zlatna ribica, 15 minuta, je pred izbore dovoljno i to.