Profesor Borko Baraban

Naš studij ne privlači samo studente iz Slavonije nego iz cijele Hrvatske

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Naš studij ne privlači samo studente iz Slavonije nego iz cijele Hrvatske
03.01.2024.
u 21:12
Prepoznatljivost i vidljivost izvan očekivanog regionalnog kruga proistječe iz interdisciplinarnosti studijskih programa, uz istovremenu mogućnost specijalizacije u određenom području, atraktivnim i zanimljivim kolegijima orijentiranim na tržišne potrebe i nastavnom kadru koji je spoj iskustva i mladosti.
Pogledaj originalni članak

Odsjek za kulturu, medije i menadžment pri Akademiji za umjetnost i kulturu Osijek odlikuje se interdisciplinarnim modelom studija. Promoviraju se inovativni modeli učenja koji u praktičnom dijelu nastave (pr)ovjeravaju teorijska ishodišta. O tome što nude i kako funkcioniraju, razgovaramo s izv. prof. dr. sc. Borkom Barabanom, pročelnikom Odsjeka za kulturu, medije i menadžment.

Što je to što Odsjek za kulturu, medije i menadžment čini specifičnim na razini Hrvatske?

Odsjek za kulturu, medije i menadžment, već u svojem nazivu, ali i u nastavnim procesima te projektima u koje je uključen objedinjuje znanstvene i stručne kompetencije profesionalaca iz triju važnih područja – kulturnih studija, koji studentima pružaju kompetencije iz teorije kulture, književnosti, kreativnog pisanja, kulturnih politika i drugih važnih područja; medija, koji studente podučavaju kompetencijama za medijska područja televizije, radija, tiska, mrežnih medija i društvenih mreža; te menadžmenta s naglaskom na sektore kulturnih i kreativnih industrija. Interdisciplinarnost u nazivu odsjeka prenesena je u studijske programe i nastavu, projekte te znanstvenu produkciju.

Gravitiraju li vam studenti iz Slavonije ili cijele Hrvatske, pa možda i inozemstva?

Studentima nudimo prijediplomski studijski program Kultura, mediji i menadžment te dva diplomska studija – Menadžment u kulturi i kreativnim industrijama te Mediji i odnosi s javnošću koje studenti mogu odabrati pojedinačno, kao jednopredmetni studij, ili kao dvopredmetni studij. U samoj toj kombinaciji jest i privlačnost studijskih programa koji nam dovode ne samo studente iz Osijeka ili slavonske regije nego i sve veći broj studenata iz drugih dijelova Hrvatske, uključujući Zagreb, zagrebačku regiju, pa i Dalmaciju. Inozemni dolasci studenata i dalje su ponajviše usmjereni na Erasmus studijske programe razmjene, pri čemu studenti dolaze na jedan semestar i stječu međunarodno iskustvo te imaju mogućnost slušati kolegije koji će im dati dodatne uvide u specifična područja kulturnih studija, menadžmenta u kulturi i medija.

Prepoznatljivost i vidljivost izvan očekivanog regionalnog kruga proistječe iz interdisciplinarnosti studijskih programa, uz istovremenu mogućnost specijalizacije u određenom području, atraktivnim i zanimljivim kolegijima orijentiranim na tržišne potrebe i nastavnom kadru koji je spoj iskustva i mladosti. Kombinacija obaveznih kolegija, koji pružaju osnovne uvide u sva ključna područja kulture, medija i menadžmenta, i izbornih kolegija sa šireg spektra društvenih i humanističkih znanosti, omogućuje studentima kreiranje jasne individualne vizije budućih karijera. Sve to podržano je i stručnim osposobljavanjem u partnerskim institucijama, tvrtkama, nevladinim organizacijama i medijima. Već po završetku prijediplomskog studija naši su studenti spremni za rad. Mnogi od njih uz posao odaberu i nastavak stjecanja kompetencija na diplomskim studijima. Tijekom studija studenti imaju priliku svoje iskustvo brusiti i u internim projektima, surađujući sa svojim profesorima, ali i budućim umjetnicima s drugih odsjeka Akademije.

POVEZANI ČLANCI:

'TREBA NAM PERSONALIZACIJA MEDICINE'

Cijenjeni hrvatski neuroznanstvenik: Moramo napraviti pomak u razumijevanju kako mozak radi

- Radi li duboka stimulacija mozga? Radi. Ima li problema? Pa ima, i u nekim slučajevima problemi su etički. Možete liječiti pacijenta s teškim Parkinsonom pa da on nakon tretmana elektrodama postane maničan. To je jedan ekstremni primjer slučaja koji nam istovremeno pokazuje da metoda radi, ali i da je treba poboljšati, kaže profesor Vladimir Parpura koji je razvijao karijeru na tri kontinenta

Paolo Macchiarini

Prevarant s kompleksom Boga osuđen je tek u ljeto ove godine i to za teške tjelesne povrede samo tri pacijenta

Pod dojmom nevjere u medicinu mojeg sugovornika mazohistički sam odlučila pogledati novu seriju na Netflixu, 'Bad Surgeon: Love under the Knife', o zlom selebriti kirurgu dr. Paolu Macchiariniju, narcisoidnom prevarantu i psihopatu, koji je volio za sebe reći da su njegove ruke Božji instrument, da je iznad njega, kao i hrvatskog Sabora, samo Bog, a čak mu se i papa ulizuje jer ga liječi.

Što je nekadašnjem Odjelu za kulturologiju donijelo pripajanje Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku?

Iz današnje pozicije, više od pet godina nakon integriranja nekadašnje Umjetničke akademije u Osijeku i Odjela za kulturologiju, a na inicijativu rektora prof. dr. sc. Vlade Guberca i dekanice tadašnje Umjetničke akademije prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić, pokazalo se da je stvaranje nove institucije bila strateški najbolja odluka. Studenti kulturologije, odnosno, prema novom studijskom programu – kulture, medija i menadžmenta – dobili su priliku za svojevrsne interne prakse.

Radeći sa studentima umjetničkih smjerova na zajedničkim projektima došli su u priliku uvidjeti kako će im izgledati profesionalni rad u budućnosti, po završetku studija. Iz perspektive umjetničke strane, podrška znanstvenika i profesionalaca, kao i studenata iz područja kulture, medija i kulturnog menadžmenta dobrodošla je za predstavljanje njihova rada. U sklopu Akademije Odsjek za kulturu, medije i menadžment, nekadašnji Odjel za kulturologiju, kreirao je i novi, aktualni studijski program, jedan od najpopularnijih na osječkom Sveučilištu, ali i šire, koji se kontinuirano nadopunjuje i mijenja, u skladu s potrebama tržišta. Ta nova, zajednička energija, uz nove stručnjake, akcelerirala je sve što se radilo i dala novi smjer, za nove uspjehe.

Studenti se nakon diplome mogu zaposliti u kazalištima, muzejima, knjižnicama, medijima, kulturnom turizmu... Ima li mjesta za sve njih na tržištu? Gdje se najlakše mogu zaposliti i ostvariti puni potencijal?

Uspješni studenti svoje karijere mogu nastaviti graditi kao profesionalci u nizu poslovnih smjerova, u javnom, privatnom i civilnom sektoru. Naši bivši studenti uspješni su medijski stručnjaci zaposleni u medijima nacionalnog i regionalnog dosega, pokretači samostalnih poslovnih pothvata, zaposlenici kulturnih institucija, sportskih organizacija, udruga… Prijediplomski studij daje im širinu znanja iz brojnih područja koje potom na diplomskoj razini mogu dalje produbljivati u skladu sa svojim potrebama i preferencijama. Osječki digitalni sektor također je platforma na kojoj su naši nekadašnji studenti izgradili svoje karijere, a taj trend i dalje je aktualan. Kulturni turizam, i turizam općenito, kao jedna od najvažnijih industrija današnjice, sigurno je jedno od područja u kojem će trenutačne studijske generacije pronaći svoje mjesto. Mogućnosti su brojne, a naši studenti ovdje nauče i kako iskoristiti prilike koje im se pružaju.

Sve se više govori o medijskoj pismenosti, a građani su nam i dalje poprilično medijski nepismeni. Kako ovaj odsjek doprinosi medijskom opismenjavanju?

U suvremenom dobu koje, među ostalim, obilježava i rapidan razvoj tehnologije i novih medijskih vrsta i alata, iznimno je važno podizanje razine medijske pismenosti i kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja među građanima. Mi na Odsjeku i Akademiji to činimo na nekoliko različitih načina. U prvom redu, medijsko opismenjavanje samih studenata provodi se kroz više obveznih i izbornih kolegija na prijediplomskom i diplomskim studijima, a od osnutka Odsjeka izvodimo i zaseban kolegij medijske pismenosti.

Također, od 2018. surađujemo s Agencijom za elektroničke medije i portalom medijskapismenost.hr na provedbi brojnih projekata i aktivnosti usmjerenih na osvješćivanje javnosti i građana o negativnim i neželjenim pojavama u medijima. U tom kontekstu valja izdvojiti višednevni događaj Dani medijske pismenosti AUKOS-a koji se već šest godina održava jednom godišnje, krajem travnja ili početkom svibnja, a u njegovoj pripremi i realizaciji redovito sudjeluju i mnogi naši studenti. Naš Odsjek i Akademija bili su partneri i u velikom međunarodnom projektu The Implementation of Media Education in Schools (IMES), provedenom od listopada 2018. do veljače 2021., u čijem je fokusu također bila medijska pismenost.

POVEZANI ČLANCI:

intervju: dr. ranko rajović

Naša djeca imaju smanjene duboke regije mozga jer se ne kreću dovoljno. Nova igrališta su im ekrani

Empatija je na prvom mjestu kada djecu učimo razlikovati dobro od zla. Djeca bi trebala razvijati razumijevanje za druge i timski rad, a loši sadržaji kojima su djeca izložena nisu samo u virtualnom svijetu – to je i kada djeca gledaju ‘najljepše tenisice’ ili ‘najbolje traperice’, jer dijete osjeća da je žalosno što to nema. Roditelji kao da postaju bankomati

VIDEO: Brod Adora Magic City isplovio je prema Južnoj Koreji i Japanu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar TheJack
TheJack
13:06 08.01.2024.

Proracunci.

Avatar rubinet
rubinet
13:39 04.01.2024.

Dakle,oni su zapravo meteorolozi. Prodaju maglu.