Za razliku od povjerenstva koje je bilo zaduženo samo za pasivno praćenje provedbe prijelaznih mjerila u poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda, sigurnost) u pregovorima Srbije s EU, ova Vlada vjeruje da je važno praćenje cijelog procesa te je zauzela sveobuhvatan i proaktivan pristup prema svim otvorenim pitanja, kazala je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić komentirajući opetovane prozivke MOST-a i nekih drugih stranaka o tome da se navedeno povjerenstvo ne sastaje te da bi Hrvatska trebala blokirati pristup Srbije u EU.
- Takva banalna tumačenja pokazuju potpuno nepoznavanje funkcioniranja institucija RH i EU predstavnika MOSTA, kojima to ne služi na čast jer su sudjelovali u dvije vlade i trebali bi ipak imati elementarna znanja o procesu pristupnih pregovora za članstvo u EU - kazala je ministrica.
Također, osvrnula se i na slične izjave europarlamentarke Ruže Tomašić kazavši kako se postavlja pitanje što je Tomašić radila za trajanja petogodišnjeg mandata kad "nije savladala elementarne stvari", ali i na Antu Šprlju koji je u Oreškovićevoj vladi, koja je 2016. oformila povjerenstvo, obnašao dužnost ministra pravosuđa.
- Činjenica je da je MOST imao resornog ministra koji je u najvećoj mjeri zadužen za provedbu i praćenje poglavlje 23 i on tada nije blokirao otvaranje poglavlja, što je apsolutno mogao i imao pravo učiniti. Čudno je da se danas postavlja pitanje zašto se ne zaustavlja i blokira proces, a dok je MOST bio na vlasti i imao ministra nije im to bilo na pameti - istaknula je i dodala kako generalno svođenje odnosa sa Srbijom na rad jednog povjerenstva je vrlo opasno i zlonamjerno simplificiranje.
Ulogu Povjerenstva opisala je kao pasivno promatranje ispunjavanja prijelaznih mjerila, "tako da dva puta godišnje, kada Europska komisija razmatra napredak država članica, odlaze u Bruxelles i pitaju kakvo je stanje", dok ova sustavno prati i nadziru ispunjavanje svih obveza Srbije iz pristupnog procesa kroz redovne koordinacijske mehanizme i stalnu komunikaciju nadležnih tijela.
- U okviru toga, MVEP s nadležnim ministarstvima svaki put kad je potrebno procjenjuje ispunjavanje mjerila i definira stavove te ih komunicira relevantnim institucijama EU - objasnila je ministrica.
- Ispunjavanje prijelaznih kriterija u poglavljima 23 i 24 - a njih je gotovo 100 - zbog nove metodologije pregovaranja se sustavno prati te je ocjena o njihovom ispunjavanju koju daju države članice, pa tako i Hrvatska, ključna za otvaranje drugih, nevezanih poglavlja, a pristupni proces traje 10-ak godina. Za Hrvatsku su ključna četiri mjerila koja je ugradila a tiču se hibridne univerzalne jurisdikcije za ratne zločine, nestalih, suradnju sa sudovima za ratne zločine, odštetu žrtvama i zaštite manjina.
Vlada rješava pitanja na više razina, aktivirala je mehanizam koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja i obnovila rad međudržavnih povjerenstava za sva otvorena pitanja. Održana su tri sastanka povjerenstva za nestale, a Ministarstvo branitelja radi na novom nacrtu mogućeg sporazuma sa Srbijom oko novog pravnog okvira za nestale - naglasila je ministrica.
Komentirajući stanje u Vukovaru i napad na mladića, kazala je kako Vlada osuđuje svako nasilje te da je posebno ono inicirano mržnjom prema drugome apsolutno neprihvatljivo te kako se treba raditi na toleranciji i razvijanju odnosa.
Pogledajte video: Optužbe nakon kojih je uslijedio incident Plenković - Grmoja
Baš me zanima kakvi će biti komentari kada se ova strategija pokaže uspješnom :)