Kolumna

Nažalost, štrajk visi nad glavom ne samo Vladi već i učenicima

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Tisuće prosvjetara stiglo na glavni gradski Trg
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Tisuće prosvjetara stiglo na glavni gradski Trg
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Tisuće prosvjetara stiglo na glavni gradski Trg
18.10.2022.
u 18:00
Za učenike potencijalni štrajk znači još nadoknada, još više samostalnog rada, virtualnog sadržaja i vremena bez škole
Pogledaj originalni članak

Članovi obrazovnih sindikata, nema nikakve sumnje, već su spremni za sindikalne aktivnosti. Kao najbrojniji, ne samo da ne planiraju odustati, oni su se još i prije u svim sindikalnim organizacijama koje uključuju nastavnike, profesore i učitelje kako u osnovnim tako i u srednjim školama, ali i u visokoobrazovnim institucijama, izjasnili da nisu na “ti” s onim što im nudi Vlada. Neće odustati, a ni propustiti priliku da se nametnu kao ključni dionici potencijalnog i u sindikalnoj organizaciji već spremnog štrajka u trenutku kada se na noge dižu svi – i kada, uostalom, Hrvatska po sindikalnim aktivnostima zaostaje za Europom. Ali i za europskom plaćom.

Ne treba čuditi ako upravo obrazovni sindikati preuzmu glavnu ulogu jer se, svjesni su, nalaze u nadmoćnoj poziciji još uvijek svježeg sjećanja na 2019. godinu, kada su mobilizirali svoje članove, koji su, među ostalim, štrajkali gotovo četrdeset dana. U cijeloj priči, iako su se i tada izborili za povećanje osnovice, najviše su stradali učenici, koji su se u štrajku morali prilagođavati, a tada se čak strahovalo da bi se zbog nadoknada, koje su bile i subotama, mogla ugroziti državna matura i upisi na fakultete. No nakon štrajka naši su se učenici suočili s pandemijom, a onda i s dvije godine školovanja na način koji Hrvatska do tada nije imala – online.

Sve to dovelo je do narušenog učenja, slabog znanja, pada obrazovne kvalitete, koja će još izraženija biti u godinama koje slijede. Štoviše, imala je pandemija i značajan utjecaj na mentalno zdravlje mladih upravo zbog činjenice da nisu pohađali fizičku nastavu, a sada, taman nakon što su završili jednu školsku godinu bez mjera i krenuli u istu takvu drugu školsku godinu poslije negativnog niza – prijeti novi štrajk. Za učenike to znači još nadoknada, još više samostalnog rada, još više virtualnog sadržaja i još vremena bez škole. Dok se ljudi koji doista i trebaju dobiti na važnosti u društvu bore za plaće. Ali kao i te 2019., tako i ove potencijalne štrajkaške godine u obrazovnom sustavu nešto mora biti jasno – niti su svi profesori profesori, niti bi svi trebali biti jednako plaćeni, niti su baš svi stvoreni za tu profesiju. O tome svjedoči nerazmjer znanja i zaključenih ocjena...

VIDEO Hit izjave Andreja Plenkovića: 'Je li alergija? Je li jugo?', 'Grintavac, Gargamel...', 'Ni psu, njegove cipele'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

SA
sasha68
18:25 18.10.2022.

kako ih nije sram, niko nema ispod 7000kn dok roditelji te djece nemaju za osnovno još bi im iz dzepa izbijali

ED
edvardl
18:29 18.10.2022.

Ti "prosvjetari" koji rade 20 sati tjedno uz tromjesečni godišnji odmor, samo bi štrajkali a sve manje radili. Djece sve manje a njihov broj ostaje isti. Ako im nije dobra plaća, nek daju otkaz i idu u privatnike, pa da vide kako se zaslužuje plaća. Žalosno je samo, kako su oni u istom košu sa medicinskom strukom, koji stvarno rade i kojima bi trebalo povećati plaću!

KO
Kološanin
18:26 18.10.2022.

Krećeju štrajkovi! Što bi rekla učiteljica i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem. Gospođa inače uči djecu onome što je javno pokazala da ni sama ne zna, ali zato bez greške zna da je za svoje pregalaštvo premalo plaćena.