'Ne brazilskoj GMO govedini'

Europska unija nedavno je potpisala najveći trgovinski ugovor u svojoj povijesti. Učinjeno je to s četiri zemlje osnivačice zajedničkog tržišta Južne Amerike, Mercosura – Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem. Ugovor o kojem su pregovori trajali čak 20 godina, obuhvaća 780 milijuna potrošača koji ostvaruju četvrtinu globalnog BDP-a.

Najveći svjetski izvoznik

Međutim, zemlja s jednim od najvećih tržišta u EU, Francuska, ne žuri s ratifikacijom. Odnosno, čini se kako predsjednik Emmanuel Macron želi biti sasvim siguran da će sporazum u njegovoj zemlji biti prihvaćen sa sigurnošću da neće izazvati nove prijepore u ionako burnoj francuskoj političkoj svakodnevici.

U Bruxellesu je govorio u korist sporazuma nazivajući one koji ga kritiziraju neoprotekcionistima te kako to sasvim sigurno nije stajalište Francuske. Macrona su na takvu retoriku natjerala okupljanja francuskih seljaka kojima se taj dogovor ipak ne sviđa. Situacija je tim kompliciranija jer Francuska još nije potvrdila niti trgovinski sporazum Europske unije i Kanade koji je sklopljen još 2017. godine. Kada se o sporazumu s osnivačima Mercosura radi, riječ je ponajprije o trgovini govedinom gdje europske proizvođače zabrinjava Brazil, najveći svjetski izvoznik tog mesa, koji svoju govedinu prodaje po znatno jeftinijim cijenama.

Prema sporazumu su zemlje Mercosura u mogućnosti plasirati 99.000 tona govedine na europsko tržište po carini od tek sedam i pol posto uz druge pogodnosti. Copa-Cogeca koja okuplja 23 milijuna europskih poljoprivrednika označila je i zbog toga sporazum crnim trenutkom u europskoj povijesti. Francuski savez stočara, Confederation Paysanne svoje je upozorenje izrazila riječima “suočavamo se s neravnopravnom konkurencijom životinja stiješnjenima na farme, a hranjenima GMO sojom i antibioticima”.

No, Macron ne gura sporazum iz altruističkih pobuda, nego zato što će četiri zemlje Mercosura progresivno micati carine i druge obveze s uvoza europskih automobila i dijelova, između ostalih proizvoda, a svoj bi javni sektor otvorili europskim kompanijama.

Za veći protekcionizam

Iako kvote na uvoz proizvoda poput govedine nisu ono što su zemlje Mercosura tražile, te u sporazumu postoje osigurači koji čuvaju lokalne proizvođače, svejedno je strah od jeftine robe vrlo izražen. Bruxelleski institut Bruegel objavio je rezultate ankete prema kojoj su za veći protekcionizam 75 posto Francuza i 57 posto Nijemaca. Sporazum su kritizirali i ekolog poput francuskog europarlamentarca Yannicka Jadota koji smatra sramotnim da se sporazum sklopio s nekim poput brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa, koji javno izražava sumnju u točnost tvrdnji o klimatskim promjenama. Pobornici sporazuma ističu kako je ovo konačno prilika Europi da pojača prisutnost u regiji u kojoj je izražena nadmoć SAD-a.