Zaštitari bi trebali biti drugi ešalon policije, no i dalje su zbog taktičkih i metodoloških pogrešaka glineni golubovi na meti razbojnika, moglo se čuti jučer na okruglom stolu u zagrebačkoj gradskoj vijećnici o položaju 27.000 zaštitara.
– Svi ste vidjeli što je bilo u Zvonimirovoj za vrijeme pljačke Fine. Na zaštitare se pucalo s ulice. U posljednjem tragičnom slučaju pljačke Volksbanke zaštitar je pak napravio pogrešku i goloruk krenuo na pljačkaša. Spriječiti oružanu pljačku s ovakvim metodološkim i taktičkim postupanjima zaštitara praktično je nemoguće – kazao je Željko Cvrtila, bivši policajac, trenutačno konzultant u Uredu za poslovnu i privatnu sigurnost. Napomenuo je da prema postojećem Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem nije definirano gdje treba smjestiti zaštitara u objektima koje štite. Podsjetimo, Damir Klapšec (49), zaštitar Sokola Marića, ubijen je u prosincu u pljački poslovnice Volksbanke u zagrebačkoj Dubravi te je deveta žrtva oružanih razbojstava u posljednjih pet godina u novčarskim ustanovama. Iako zakon propisuje da se novčarske ustanove štite protuprovalnim i protuprepadnim sustavom, videonadzorom te tjelesnom zaštitom, u praksi je drukčije.
– Videonadzorom se ne suzbijaju razbojstava, on se rabi tijekom obrade nakon što se dogodi pljačka. Pljačkaši su na tim snimkama neprepoznatljivi jer su maskirani – kazao je Cvrtila, napomenuvši da je nužno mijenjanje zakona i jačanje sigurnosti u novčarskim kućama, ali da treba i bolje i jasnije definirati način njihova osiguranja.
Prepišite zakon kakav je u EU i sve je riješeno.Kako ste znali prepisati i primjeniti zakon o pušenju u ugostiteljskim objektima tako prepišite i ovaj.Upotreba vatrenog oružja još uvijek nije precizno definirana i nitko u Hrvatskoj ne može znati u kojem slučaju se može upotrijebiti vatreno oružje a da se ne prekorače ovlasti zaštitara.Zato kriminalci se olako odlučuju na pljačku a kada nešto pođe krivo lako i zapucaju.