Osobe koje su preboljele COVID 19 već nakon prve doze Pfizer/BioNtechova cjepiva dosegle su maksimalnu razinu antitijela, na razini one koju su drugom dozom stekle osobe koje bolest nisu preboljele. Proizlazi da preboljelima druga doza neće biti ni potrebna, ali to tek treba potvrditi.
Ovo je najzanimljiviji rezultat do kojeg su došli istraživači u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u studiji koja se još uvijek provodi na samim zaposlenicima bolnice, a čije je preliminarne rezultate iznijela prof. Alemka Markotić.
Ispitanici od 20 do 66,5
– Oni koji su preboljeli COVID 19 već nakon prve doze imali su vrlo visoku razinu antitijela i ona se nije povisila nakon drugog cijepljenja, dok su djelatnici koji nisu preboljeli koronu imali niži titar, ali su docjepljivanjem dosegli razinu preboljelih i jednom cijepljenih. Mogli bismo zaključiti da će vjerojatno kod onih koji su preboljeli biti dovoljno samo jedno cijepljenje, da nikakve koristi nema od docjepljivanja. Naravno, bit ćemo puno sigurniji kad završimo analizu, ali ovo je vrlo uvjerljiv rezultat već sada – izjavila je prof. Markotić.
Studija je pokazala da su svi cijepljeni djelatnici Klinike imali znatno više vrijednosti imunoglobulina G mjesec dana nakon docjepljivanja, pri čemu su žene imale nešto malo više vrijednosti. Pokazalo se i da ispitanici starije dobi imaju nešto blaži imunološki odgovor, što nije neočekivano s obzirom na to da starenjem ljudski imunosustav slabije reagira. Od ukupno 771 zaposlenog dvije doze Pfizer/BionTechova cjepiva primilo je njih 426. Drugu dozu osmero nije primilo zbog alergijskih reakcija nakon prve doze pa će se o njihovu daljem cijepljenju raspraviti s EMAom. Prvi serološki testovi, odnosno određivanje antitijela na virus SARSCoV2 napravljeni su kod 420 zaposlenika tri tjedna nakon primljene prve doze, a drugi četiri tjedna nakon druge doze, zasad kod 82 zaposlenika (studija još traje).
Među ispitanicima su 344 žene i 89 muškaraca, prosječna dob je 43 (raspon od 20 do 66,5 god.), 321 je zdravstveni radnik, a 112 su nezdravstveni.
– U pet ispitanika nakon prve doze nije bilo detektabilnog odgovora odnosno on je bio ispod 50 jedinica po mililitru. Većina je imala dobar odgovor od 300 do 20.000 jedinica, na drugu su dozu svi odreagirali, i onih pet koji nakon prvog cijepljenja nisu, i svi su imali značajno visoke vrijednosti imunoglobulina G (IgG) – opisala je prof. Markotić.
Oko 855 zabilježena je srednja vrijednost za količinu antitijela kod prve doze, a 6300 nakon druge, što je oko sedam puta više. Gledaju li se maksimalne vrijednosti, onda je to gotovo do 40.000 nakon prve i 73.000 nakon druge doze, znači iznimno dobar odgovor. Žene su nešto bolje odgovorile na cjepivo, osobito nakon druge doze. Usporede li se rezultati između liječnika i medicinskih sestara i tehničara s rezultatima ostalih djelatnika u zdravstvu, nakon prve doze nešto su slabije odgovorili potonji, koji su manje u doticaju s bolesnicima. To može navoditi na mogućnost da su zdravstveni djelatnici dijelom bili “tiho” prokuženi.
No nakon drugog su se cijepljenja te vrijednosti obiju skupina izjednačile. Gledalo se ima li razlike između rezultata kod djelatnika koji rade u intenzivnoj, gdje se stvara najviše aerosola, međutim nisu nađene, što ukazuje da su ondje bili adekvatno zaštićeni odgovarajućom opremom. Isto se pokazalo i kod djelatnika u prijamnoj ambulanti, kamo dolazi najviše bolesnih ljudi.
Do 5. ožujka 69 djelatnika bilo je u samoizolaciji prije cijepljenja, a 33 je imalo COVID i to s blažim ili srednje teškim oblikom, dok ih je troje moralo u samoizolaciju nakon cijepljenja. Nitko nije obolio nakon cijepljenja, a nema ni razlika između količine antitijela koju su stvorili oni koji su bili u samoizolaciji. Većina djelatnika koji su COVID preboljeli, preboljeli su ga u listopadu, studenom i prosincu, a titar koji im je izmjeren nakon prve doze cjepiva odmah je bio visok i stabilan, nije padao bez obzira na to jesu li bili bolesni u listopadu ili prosincu.
Zainteresirali EMA-u
Istraživanje zagrebačke Zarazne sa zanimanjem su dočekali u na europskoj platformi, a poseban je interes za njih iskazala Europska agencija za lijekove (EMA).
– Još će se pratiti i na razini Europe i svijeta koje će to biti vrijednosti za koje ćemo reći da su jako dobra zaštita, ali svaki titar smatra se dobrim, a ono što dalje treba napraviti jest testirati ove uzorke i neutralizacijskim testom da bismo ustanovili koja je razina zaštitnih antitijela – zaključila je prof. Markotić.
Ovi rezultati dovest će do novih politika u borbi protiv COVIDa, uvjeren je doc. Krunoslav Capak.
– Oni koji su preboljeli COVID19 dobili su prvu dozu prirodnim putem, a onda je cjepivo busteriralo njihov imunološki sustav pa je prva doza rezultirala visokom razinom antitijela, koja se drugom dozom ne pojačava, to smo vidjeli i u vanjskoj literaturi pa je se može očekivati da se odluči preboljele ne cijepiti drugom dozom – ustvrdio je Capak.
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Pandemija ne postoji zbog jednog pcr testa prekršiti zakone je dno dna struke a pcr test je proglašen lažnim sve studije to potvrđuju