– Nadam se da ću izdržati raditi još koju godinu. Dvije i pol godine imam do pune mirovine, odnosno 40 godina staža, ali ako bude trebalo, radit ću i dalje bude li me služilo zdravlje i pamet. Nemam srca ostaviti ovaj jad i čemer slavonski, to je sve starija populacija – govori dr. Željka Perić, liječnica obiteljske medicine iz Zdenaca.
Packa Europske komisije
Uvjete za prijevremenu mirovinu stekla je 2010., no zbog manjka liječnika u dogovoru s Domom zdravlja Virovitičko-podravske županije nastavila je raditi u istoj ordinaciji, ali ne više kao privatnica u zakupu, već kao domska liječnica. I njoj je to odgovaralo zbog zdravstvenih razloga – morala je na operaciju i jednomjesečno bolovanje, a to kao koncesionar ne bi mogla jer ne bi imala zamjenu pa bi pacijenti ostali bez doktora za to vrijeme.
U Hrvatskoj liječnici s navršenih 65 godina života u pravilu idu u mirovinu. To je u nesuglasju s nedostatkom liječnika i potrebama, ali vrlo često i njihovim psihofizičkim mogućnostima te stručnošću koje imaju nakon dugotrajnog usavršavanja i iskustva, toliko važnog za edukaciju novih generacija.
Mnogi doktori mogu i žele raditi dulje pa im je bivši ministar Dario Nakić omogućio rad do 67. godine života. Za liječnike primarne zdravstvene zaštite produljenje od nadležnog ministarstva traži dom zdravlja ili sam liječnik ako je u koncesiji, uz suglasnosti stručnog vijeća DZ-a ako je u domskom prostoru, i suglasnost županije u čijoj je javnozdravstvenoj mreži.
Prema podacima HZZO-a, među obiteljskim i liječnicima opće medicine, pedijatrima, ginekolozima i stomatolozima, 232 trenutačno imaju 65 i više godina, a 126-ero ih je u prethodne tri godine odbijeno. Neki od odbijenih radili su i do 70. i bili spremni raditi dalje.
– Tu ima problema jer neki domovi zdravlja koriste situaciju pa koncesionara puste da ode u mirovinu, da bi ga odmah potom zvali da se vrati, ali mu uvjetuju da radi kao liječnik doma zdravlja. To se ne smije događati, a i Europska komisija upozorila je da RH mora ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu – kaže dr. Ines Balint iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
SAD: operira s 89 godina
Koliko je točno bolničkih liječnika koji rade nakon 65., nema jedinstvene evidencije ni u MIZ-u ni u Liječničkoj komori, gdje kažu samo da 137 već umirovljenih radi na četiri sata. Za bolničkog liječnika nakon 65. zahtjev za produljeni rad ravnateljstvu podnosi šef zavoda, klinike ili odjela, uz suglasnost upravnog vijeća, a na kraju zahtjev odobrava i ministar. No u principu je to stvar dogovora unutar bolnice, da se zaključiti i po tome što je u posljednje tri godine u bolnicama odbijen produljeni rad samo u četiri slučaja, potvrdili su u Ministarstvu. Primjerice, u KBC-u Sestre milosrdnice čak 75 posto liječnika želi ostati raditi nakon 65. godine života i nikome taj zahtjev nije odbijen. U KBC-u Rijeka trenutačno radi sedam liječnika koji su stekli uvjete za mirovinu i ondje načelno udovoljavaju takvim zahtjevima, kažu, zbog umjerenog interesa liječnika.
U riječkom je KBC-u 65. dočekao i kirurg dr. Ivan Kirin pa od konca ljeta 2016. godine radi u Općoj bolnici Gospić.
– Kronološka i biološka dob ne idu uvijek zajedno, a radni vijek čovjeka se produljio. U SAD-u liječnici rade dok žele, tj. dok ne čine štetu, a vidjeli smo kinesku kirurginju koja operira s 89 godina. Pacijenti žele da ih operira onaj tko iza sebe ima rezultate – rekao nam je dr. Kirin.
>> Donosimo ključne mjere reforme zdravstva! Evo što će se sve kontrolirati
Prva je laż da puno liječnika odlazi u inozemstvo. Druga je laż da ih ima malo, oni samo malo rade pa nastaje takav dojam.