Dana 10. veljače u Rusiji se obilježava Dan diplomacije. Vanjskopolitička služba je iznimno cijenjena u našoj zemlji iz razloga što pridonosi jačanju nacionalne sigurnosti Rusije, rješavanju aktualnih regionalnih i globalnih problema, kao i razvoju suradnje sa stranim partnerima. Diplomati se u svom radu suočavaju s veoma važnim i kompleksnim zadaćama. Oni rade na udruživanju svjetske zajednice u borbi protiv zajedničkih izazova i prijetnji, na održavanju strateške stabilnosti, kao i na formiranju novog, pravednijeg i demokratičnijeg multipolarnog svijeta, a to nije nimalo lak posao.
Jasno vidimo kako se svijet suočava s brojnim problemima. I dalje se nastavlja ozbiljna borba između onih koji su stoljećima rukovodili svjetskim poslovima i novih svjetskih centara gospodarske moći i političkog utjecaja. Ključni destabilizirajući čimbenik ostaje agresivna politika nekih država Zapada, koji pokušavaju restaurirati svoju nekadašnju dominaciju. Riječ je, prije svega, o našim američkim kolegama, čija aktivnost je usmjerena na rušenje međunarodno-pravnog sigurnosnog sistema i nametanje tzv. rules-based world order – vlastitog svjetskog poretka, koji se temelji na pravilima, umjesto postojećeg, koji se temelji na međunarodnom pravu.
U cilju uspostavljanja takvog novog svjetskog poretka SAD je već raskinuo dva od tri temeljna ugovora globalne strateške stabilnosti – Sporazum o zabrani strategijskih proturaketnih sustava (ABM) i Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa (INF). Zadnji kamen temeljac međunarodnog sigurnosnog sistema je ugovor o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja, takozvani START, koji ističe 2021. godine i njegova je budućnost još uvijek neizvjesna. Ruske prijedloge za njegovo produženje svojevremeno smo poslali našim američkim partnerima, više puta su i javno potvrđene, i od predsjednika Vladimira Putina, ali odgovor još uvijek nismo dobili. Vidimo kako sve više raste napetost u sferi nuklearnog naoružanja i na koji način NATO kreće u veoma opasnu igru širenja svojih operativnih djelatnosti na dva sasvim nova područja, svemir i kibernetički prostor.
Također pojačava svoju vojnu aktivnost u blizini ruskih granica, umjetno eskalira napetost u Perzijskom zaljevu te se nastavljaju pokušaji revizije opće priznatih pravnih temelja na Bliskom istoku. Svoja nova „pravila svjetskog poretka“ naši američki partneri primjenjuju i na gospodarstvo i ekonomiju, a primjer navedenog u kontekstu nepoštene konkurencije su jednostrane sankcije, protekcionizam te trgovinski ratovi. Primjer navedenog je i uvođenje američkih sankcija za „Sjeverni tok-2“ usprkos činjenici da je isti odobren od EU. Osim toga, u Washingtonu su počeli otvoreno zloupotrebljavati činjenicu da su zemlja u kojoj se nalazi sjedište UN-a. Suprotno međunarodnom pravu, odbijaju predstavnicima takozvanih „nepoželjnih“ država dati mogućnost sudjelovanja na sastancima UN-a, što ugrožava središnju ulogu UN-a u mirovnom rješavanju globalnih kriza. U trenutačnom turbulentnom međunarodnom okruženju, ruska diplomacija provodi neovisan dijalog sa svim državama koje su spremne za suradnju. Ulaže napore u deeskalaciju međunarodne napetosti i jačanju pravnih i demokratskih načela međudržavne komunikacije.
Nastojimo pomoći u održavanju globalne i regionalne sigurnosti u apsolutno svim aspektima. Najistaknutiji rezultat takvih aktivnosti, koji priznaju čak naši suparnici, uspjeh je u borbi protiv međunarodnog terorizma u Siriji i nastavak političkog procesa u toj zemlji. U prošloj godini uspjeli smo započeti rad sirijskog Ustavnog komiteta te je sada na redu postkonfliktna obnova Sirije. Još uvijek kompliciranom ostaje situacija u Libiji, gdje je više godina trajao konflikt, koji predstavlja izravnu posljedicu vojne avanture NATO-a u tu zemlju 2011. godine. Naši europski partneri priznaju pozitivnu ulogu koju je ruska diplomacija odigrala u pokretanju procesa rješavanja sukoba u Libiji i prekidu vatre.
Posljednjih mjeseci postignut je i napredak u rješavanju unutarukrajinske krize, ne zahvaljujući antiruskim „sankcijama“ (još uvijek nije jasno zašto su uvedene), već zahvaljujući promjeni vodstva u Ukrajini. Ono što je prethodni predsjednik Petar Porošenko sabotirao posljednjih pet godina iza priče o “ruskoj agresiji”, trenutačni predsjednik uspio je barem djelomično realizirati u roku od nekoliko mjeseci, što je u konačnici poslužilo i kao osnova za prvi summit „Normandijske četvorke“ nakon višegodišnje pauze. Naši su zapadni partneri zamrznuli, odnosno prekinuli, brojne oblike dijaloga i bilateralne komunikacije između Rusije i EU, kao i unutar Vijeća Rusija-NATO. No, bez obzira na sve, Rusija je i dalje otvorena za jačanje suradnje sa svim zainteresiranim partnerima. Mi smo spremni za najozbiljniji dijalog o temeljnim principima stabilnosti svjetskog poretka. Štoviše, mi predlažemo odgovarajuće inicijative. Konkretno, predsjednik Rusije Vladimir Putin predložio je održavanje summita zemalja „nuklearne petorke“ 2020. godine na bilo kojem prikladnom mjestu.
Došlo je vrijeme da se uzdignemo iznad razlika koje su se nakupile između nas kako bismo započeli potragu za načinima ublažavanja napetosti u svijetu. U sljedećoj godini, Rusija i EU će također imati priliku nastaviti aktivnu diplomatsku komunikaciju i započeti povratak normalnim političkim, trgovinskim i ekonomskim vezama. Kao susjedi, osuđeni smo na stalnu međusobnu interakciju, a o EU ovisi hoće li to biti korisno za obje strane ili ne. Nadamo se da će Hrvatska, kao zemlja koja predsjeda Vijećem EU, iskoristiti ovu priliku i uložiti napore za pokretanje procesa uspostavljanja bilateralne suradnje EU s Moskvom. Rusko ministarstvo vanjskih poslova spremno je za to.
Ruski diplomati koji rade u Hrvatskoj ulažu sve napore za održavanje i poboljšanje pozitivne dinamike u razvoju naše bilateralne suradnje. Primjer je i nedavno postignuće u obliku obnove političkog dijaloga na najvišim razinama, kao i intenziviranje međuresorskih kontakata, uključujući i ono između ministarstava vanjskih poslova i parlamenata dviju zemalja. Osobitu važnost pridajemo uspješnom radu uzajamne međuvladine komisije za trgovinsku, gospodarsku, znanstvenu i tehničku suradnju i rast bilateralne trgovine koji sada prelazi 1,5 milijardi dolara.
Posebnu pažnju posvećujemo poboljšanju pravnog okvira naših odnosa s Hrvatskom. U protekle dvije godine potpisano je osam važnih dokumenata, a u bliskoj budućnosti planiran je i posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova tijekom kojeg imamo namjeru potpisati još tri međuvladina i međuresorna dokumenta. Karakteristika naših uspješnih odnosa je odsutnost bilo kakvih problematičnih pitanja i iskazan obostrani interes za daljnjim jačanjem uspješne suradnje.
niste vi nista bolji.