Nedavno je u Zagrebu otvorena ekskluzivna izložba “Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.”, koja prvi put istodobno predstavlja remek-djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture. Nakon toga su u Beču potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier i njegov austrijski kolega Sebastian Kurz službeno otvorili “Godinu kulture Austrija – Hrvatska” na svečanosti u prestižnom europskom jazz-klubu Porgy&Bess.
Te su dvije manifestacije najbolja potvrda da je kultura oduvijek bila dio međunarodne politike i diplomacije te da uvelike pridonosi gradnji nacionalnog imidža u inozemstvu. S tim se slaže i doministar i glavni tajnik u Ministarstvu za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije, veleposlanik dr. Michael Linhart, s kojim smo razgovarali o bilateralnim odnosima Hrvatske i Austrije, Europskoj uniji i jugoistoku Europe, predsjedanju Austrije Unijom u drugoj polovici 2018. godine, Brexitu, SAD-u i Donaldu Trumpu.
Kako ste vi doživjeli otvaranje “Godine kulture Austrija – Hrvatska” u Beču?
Austrija se raduje Godini kulture s Hrvatskom jer austrijsko-hrvatska kultura zajednička je srednjoeuropska kultura koju smo stoljećima njegovali i važno je ponovno pokazati to zajedništvo. Uvjeren sam da će Kulturna godina pridonijeti daljnjem jačanju odnosa između naših dviju zemalja. Kultura je nešto što ljude spaja i povezuje, otvara mnoga vrata i srca, zato je izuzetno važna.
A pomoć je i politici?
Naravno, jer se političari sastanu i razmijene mišljenja u ugodnoj atmosferi. To smo vidjeli i na otvaranju austrijsko-hrvatske kulturne godine. Ministri Stier i Kurz uputili su na niz zajedničkih poveznica dviju zemalja i na mnoštvo mladih kako zajedno rade na tom projektu. Impresivno je bilo vidjeti te mlade ljude i glazbenike, sastav Coffeeshock Compani i jazz-pjevačicu Christianu Uikizu kako predstavljaju hrvatsku kulturu.
Osim povijesnih i kulturnih, Hrvatsku i Austriju povezuju i višestoljetne političke i gospodarske veze. Kakvi su bilateralni odnosi dviju država?
S Hrvatskom smo uvijek imali vrlo bliske odnose, a sada posebno. Hrvatska je za nas susjedna zemlja, iako nemamo zajedničku granicu. Nakon raspada bivše Jugoslavije pomagali smo joj gdje god smo mogli na njezinu putu integracije u Europu. Radujemo se da je postala punopravna članica EU, i kao najmlađa članica ponovno se vratila u srce Europe.
Uoči otvaranja Godine kulture ministri Stier i Kurz na radnom su sastanku razgovarali i o potrebi unapređenja austrijsko-hrvatskih gospodarskih odnosa. Što Austrija namjerava učiniti po tom pitanju?
Prije svega napraviti ekspertize i vidjeti na kojim područjima postoje mogućnosti za daljnji razvoj i gdje u Austriji postoji poseban know-how. Zato je na sastanku dvaju ministara i dogovoreno da se državni tajnici u Zagrebu i Beču uključe u iznalaženje načina za daljnje jačanje gospodarske suradnje. Mnoge austrijske tvrtke mogu dati svoj doprinos na području obnovljive energije, tehnologija zaštite okoliša itd., no važno je prethodno utvrditi raspoložive hrvatske mogućnosti, zajedno s gospodarskim komorama. Tu su i brojni workshopovi za razmjenu informacija i iskustava za gospodarska izaslanstva. Sve to je važno jer Austrija je jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatsku.
Kako gledate na ulogu Hrvatske u središnjoj Europi i u regiji?
Za Austriju je Hrvatska jako važan partner za daljnji razvitak na zapadnom Balkanu koji je jedan od prioriteta austrijske vanjske politike i koji Austrija podržava na putu u EU. U našoj strategiji Hrvatska nam je potrebna zbog njezina know-howa i iskustva, posebno onog vezanog uz ulazak u EU. Njezin ulazak u EU bila je vrlo snažna i bitna poruka i poticaj zemljama zapadnog Balkana na njihovu europskom putu. S druge strane Austrija i Hrvatska kao članice EU dijele mnoge želje i probleme i u još jednoj snažnoj koordinaciji u Europi te dvije male zemlje velikih potencijala svojim bogatim iskustvima u ovoj geopolitički važnoj regiji mogu postati još jače.
Nije li to golem izazov za Austriju, podupirati regiju prepunu tenzija i napetosti?
Sigurno jest, ali to je regija u kojoj živimo. Važno je da se problemi mirno rješavaju i da se očuva stabilnost. To nam je prioritet i na tome moramo zajedno djelovati.
Mislite li pritom i na zategnutu situaciju između Srbije i Hrvatske?
Hrvatska i Srbija dvije su susjedne zemlje koje imaju mnogo toga zajedničkog, o nekim pitanjima imaju možda različita mišljenja. Kao u dobrom susjedstvu tako i ovdje vrijedi princip da se razgovara i dogovara, a ako je potrebna pomoć, Austrija ju je spremna pružiti. Uvjereni smo da to neće biti potrebno jer su i Hrvatska i Srbija već sada dva jaka partnera.
Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u regiji?
Primjetna je pozitivna dinamika i razvoj. Pogleda li se 10 ili 20 godina unatrag, sve te zemlje uložile su goleme napore i postigle napredak na mnogim područjima. Smatramo da je članstvo u EU za njih velik motiv da postignuti razvoj još unaprijede. Naravno da postoje mnogi problemi i da još mnogo toga treba napraviti, no te su zemlje pokazale da mogu postići rezultate i zato se veselimo njihovu članstvu u EU.
Što se tiče sprečavanja izbjegličke krize, Austrija i Hrvatska, ali i zemlje uzduž balkanske rute, odlično surađuju.
Austrija i Hrvatska nalaze se u srednjoeuropskom prostoru i imaju mnogo zajedničkih interesa. Zapadni Balkan za nas je prioritetni prostor i važno nam je da ondje vladaju prosperitet, stabilnost i sigurnost. Važan je dio zajedničkog djelovanja stabilnog zapadnog Balkana na putu u EU i migracijsko pitanje. Ministar Kurz izrazio je zahvalnost Hrvatskoj te svim državama uzduž balkanske rute na dobroj suradnji i podršci Austriji na zajedničkom zatvaranju prolazaka izbjeglica tom rutom, kad je kriza bila na vrhuncu.
U drugoj polovici 2018. godine Austrija preuzima predsjedanje EU. Jeste li si postavili neke posebne prioritete?
To je već treći put da će Austrija predsjedati Unijom i pripreme su u tijeku, organizacijski i sadržajno. S predsjedavajućom Trojkom u kojoj će biti Estonija i Bugarska radit ćemo na razvijanju programa koji će uključivati teme kao što su migracijski menadžment, azil, sigurnost, borba protiv radikalizacije, digitalizacija, energetska unija i unutrašnje tržište, ali i pitanje Brexita. Esencijalna točka našeg programa bit će da europsku perspektivu zapadnog Balkana pomaknemo dalje. Važna će biti i koordinacija za sljedeću predsjedničku Trojku 2019. godine, jer potom 2020. godine kormilo EU preuzima Hrvatska.
Spomenuli ste Brexit. Što očekujete od izlaska Velike Britanije iz EU?
Brexit je bio poziv na buđenje za cijelu Europu, da brige i probleme građana treba uzeti ozbiljno. To je europska dimenzija, a što se tiče pregovora s Velikom Britanijom, želimo da oni budu fer i da dođemo do zadovoljavajućeg rezultata za obje strane. Ono što je najvažnije unutrašnje je tržište koje je noseći stup EU i mora se održati. Moramo pronaći uredbu da se uravnoteženo reguliraju prava i obveze Velike Britanije. Sigurno to neće biti uzimanje samo onog najslađeg.
Na jednoj strani odlazak Velike Britanije iz EU, a na drugoj nepredvidivi Donald Trump na čelu SAD-a. Koliko je opravdan strah od Trumpa u trenutku preslaganja na svjetskoj globalnoj sceni?
Novoj administraciji u SAD-u treba dati šansu da se učvrsti. Još je teško reći kojim će smjerom ići, ali poznato je da SAD ima jake institucije. Mi i dalje želimo sa SAD-om imati blizak odnos. S druge strane to je dobra prilika za Europu da nastupa samouvjerenije.
To baš i nije lako jer u mnogim zemljama, velikim i malim, primjetno je potonuće mainstream politike. Kamo ide ljevica, a kamo desnica i koje bi mogle biti posljedice jačanja populista u Europi i svijetu?
Bez obzira o kome je riječ, u prvom redu važno je da se mišljenja i brige ljudi uzmu ozbiljno i da se pozabavimo problematičnim područjima te pronađemo rješenja. Ljudima treba objasniti u kojem smjeru se ide, pojačati komunikaciju te imati hrabrosti za odlučivanje, kako bi vam vjerovali.
Nakon šokantnog rezultata američkih izbora i uzleta desnice i populista u Europi i svijetu, ne bojite li se da bi Austrija uskoro mogla biti zrela za svog Trumpa?
Ne treba uspoređivati političke i društvene sustave jer su oni od zemlje do zemlje različiti. Važno je da sustavi i institucije koje su na vlasti funkcioniraju i da smo suverena i demokratska država, što i jesmo.
Što onda s euroskepticizmom koji raste iz dana u dan u EU?
To je zato što se ne osluškuju bilo naroda i problemi ljudi. Zato je potrebno na najvišoj europskoj razini regulirati ono što je svima zajednički interes. Područjima koja trebaju više Europe treba dati više Europe, a ondje gdje vjerujemo da na nacionalnoj razini možemo pronaći bolja rješenja, treba nacionalno regulirati i s tim upoznati ljude da znaju da je njihovo mišljenje važno pri odlučivanju.
Pitanje migracije, ali i integracije veliki su izazovi ne samo za vlade država članica EU, nego i za “obične male ljude”, pa tako i za Austriju i Austrijance.
Slažem se, to je veliki izazov za sva naša društva u Europi i siguran sam da ćemo se njime baviti ne samo sljedećih godina, nego i desetljeća jer puno toga treba napraviti. Prvo, svakog migranta koji ima pravo ostati u Austriji treba integrirati u austrijsko društvo i tržite rada. Najvažnije je tim ljudima dati mogućnost da nauče njemački jezik te da se identificiraju s austrijskim društvom i njegovim vrijednostima, što stoji i u zakonu o integraciji stranaca, na čijim se izmjenama upravo radi.
Mislite i na najavljenu zakonsku zabranu nošenja burki i nikaba u javnim prostorima koja je podijelila austrijsku javnost?
Mi se zalažemo za otvoreno društvo za koje je preduvjet otvorena komunikacija. Pokrivalo koje pokriva cijelo tijelo suprotno je tome i ne možemo to prihvatiti. Cilj je novog zakona promicanje integracije kroz jačanje aktivnog sudjelovanja u društvu. Tako želimo osigurati koheziju društva i socijalni mir.
Sve te pridošlice mogle bi jednog dana postati i most povezivanja Austrije i zemalja njihova podrijetla.
Most može biti samo onaj koji je dobro integriran u zemlju u koju je došao. Inače je to nemoguće.
Kad smo kod integracije i gradnje mostova, ministar Kurz rekao je da su Hrvati koji žive u Austriji, uključujući gradišćanske Hrvate, “najvažniji most povezivanja Austrije i Hrvatske”. Doživljavate li ih i vi tako?
Naravno! Oko 70 tisuća Hrvata koji žive u Austriji i oko 30 tisuća gradišćanskih Hrvata živi su most povezivanja Austrije i Hrvatske. Gradišćanski Hrvati pioniri su tog povezivanja, što je bilo vidljivo već u vrijeme osamostaljenja Hrvatske. Oni su bili prvi koji su otišli poslovati u Hrvatsku jer su poznavali jezik i mentalitet. Hrvati u Austriji odlično su integrirani i velik su potencijal austrijskog društva u kojem su uvijek imali pozitivnu ulogu i bili dobro prihvaćeni.
I vas je diplomatska dužnost odvela do Hrvatske. Što vas je najviše impresioniralo u toj zemlji?
Bilo je to u posebno vrijeme, 1992. godine, kada sam u austrijskom veleposlanstvu u Zagrebu bio savjetnik i zamjenik veleposlanika. Tada smo davali potporu Hrvatskoj na njezinu prvom koraku povratka u srce Europe. Bilo je to vrijeme tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, čija je vizija bila pomoći Hrvatskoj na njezinu europskom putu. Često smo odlazili u hrvatski MVP koji je gradio svoje strukture. U diplomatskom smislu bio je to pravi know-how na kojem smo radili s velikim entuzijazmom, uvjereni da je to pravi put za Hrvatsku, što se kasnije pokazalo ispravnim. I zato smo sretni da je Hrvatska s nama u središtu Europe. A ono što me posebno impresioniralo u Hrvatskoj njezini su ljubazni i gostoljubivi ljudi i njihov odnos prema Austriji i Austrijancima, kojima su jasno pokazali da ih smatraju pravim prijateljima.