EU će se pretvoriti u uniju država koje se integriraju različitim brzinama ili će eksplodirati, upozorio je francuski predsjednik na odlasku François Hollande uoči sinoćnje radne večere u palači Versailles s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i premijerima Italije i Španjolske Paolom Gentilonijem i Marianom Rayojem.
Diferencirana Europa
Summit lidera četiriju najvećih država eurozone poslužio je za građenje zajedničke pozicije uoči usvajanja tzv. Rimske deklaracije 27 država članica koje ostaju u EU nakon izlaska Velike Britanije. Deklaracija će biti prihvaćene 25. ožujka u Rimu, na okupljanju šefova država i vlada u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice, i trebala bi biti dokument koji daje obrise novog EU.
Od pet predloženih scenarija o tome kako bi ta nova Unija trebala izgledati, Francuska i Njemačka već su signalizirale da preferiraju scenarij nazvan “EU u više brzina”, a čini se da će na taj scenarij pristati i Italija i Španjolska. – Dugo vremena ta ideja o diferenciranoj Europi s različitim brzinama i posebnim tempom napretka bila je ideja koja nailazi na puno otpora. Ali danas je ta ideja nužna. U suprotnom, Europa će eksplodirati – rekao je Hollande u razgovoru za šest velikih europskih novina.
Protivnici ideje o EU u više brzina smatraju da će to oslabiti koheziju unutar EU jer će se najveće i najsnažnije zemlje kretati najbrže, ne mareći pritom toliko za one zemlje na periferiji koje su nerazvijenije i sporije u integracijama, što će dovesti do podjele država članica i građana EU na one prvog, drugog, trećeg, četvrtog… reda. U EU s više brzina, primjerice, dosadašnje najveće netouplatiteljice u proračun EU mogle bi odlučiti plaćati manje za kohezijske fondove od kojih koristi imaju sadašnje netoprimateljice iz proračuna EU, kakva je i Hrvatska.
Hrvatskoj manje novca
U EU s više brzina, ne samo kontrole na graničnim prijelazima nego i ograde uzduž “zelenih granica” između članica EU mogle bi ponovno postati stvarnost, i to trajna.
Članice Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) već su se izjasnile protiv ideje o EU u više brzina. No, aktualne vlade u Njemačkoj i Francuskoj (u obje se zemlje ove godine održavaju izbori) u višebrzinskoj EU vide priliku da se projekt europskih integracija kreće brže, ne prema tempu koji diktiraju najsporije članice EU, nego prema tempu koji diktiraju najbrže i najspremnije za dublju integraciju. – Neke zemlje nikad neće ući u eurozonu. Ne moramo ih čekati da bismo produbili ekonomsku i monetarnu uniju – smatra Hollande, koji predlaže i uvođenje posebnog proračuna za eurozonu.
>>'Mogherini se vratila frustrirana s Balkana. Dvije države su pred raspadom'
>>Juncker pitao Cerara: 'Seksaš se ili igraš golf?
eu je fiktivna politička tvorevina, čiji je primarni cilj enormno bogaćenje malog broja korporacija i većeg broja političara. pod egidom povezivanja i uklanjanja prepreka poslovanju, uništilo se male proizvođače, jer se velikima dopustilo da rade što i kako žele. slobodada kretanja, velika stvar, kao da prije niste mogli u njemačku, rusiju... sad kao možete lakše. i odlazite, kao što ste odlazili i 1900-e, 45-e, 67-e, 92-e... sve su to valovi. velika četvorka? prije 2 dinosaura i 2 liliputanca, koji će do kraja godine biti obični građani, bez ikakve političke moći. jer će ih narod, odnosno birači, tj. mediji, razvlastiti. eu ide vom kraju. eu treba biti samo jedna labava konfederacija država, sa zajedničkim tržištem i sličnim zakonima što se tiče trgovine i poslovanja. ništa više, ništa manje. jer onda treba gledati da se i na sportska natjecanja odlazi pod eu zastavom, a ne tamo nekom njemačkom, talijanskom, ili pak hrvatskom, ne?