Nekretninski biznis na prekretnici u poznatom hrvatskom ljetovalištu? Stručnjak: Nema više ono 'kupiš jednu - dobiješ dvije'

Nekretninski biznis na crikveničkom području donedavno je bio obilježen obiljem ponude, pa je tržište bilo u neravnoteži, no najnoviji trendovi naznačavaju promjene i donose stabilizaciju tržišta i cijena, kažu upućeni. Ponuda je donedavno bila takva da je znatno prerasla potražnju, pa se u jednom razdoblju ruralne vile nudilo prema ključu "kupiš jednu – dobiješ dvije". Vlasnik jedne od agencija za promet nekretninama na crikveničkom području Ivan Murn ima u tom poslu dugogodišnje iskustvo. Ističe kako je trenutak za prekretnicu, kada će se tržište stabilizirati i postati normalno, a to znači prihvatljivo i  cjenovno stabilno, uz uravnotežen odnos ponude i potražnje.

"Prošlo je vrijeme ekstrema u kojem je potražnja bila takva da se moglo dobiti višemilijunske iznose za ruralnu vilu s bazenom i do deset kilometara udaljenu od mora, u Vinodolu, zaleđu Crikvenice. Danas se više ne može očekivati da bi mogla uspjeti prodaja prema ključu 'kupiš jednu ruralnu vilu – dobiješ dvije', a i to je bilo donedavno moguće", kaže Murn. Gornjojadransko priobalje i Crikvenica, atraktivni su obližnjim većim gradovima, kako Zagrebu tako i nedalekim gradovima u Italiji, Austriji pa sve do Njemačke. Ni Budimpešta nije predaleko kada je posao s nekretninama posrijedi, pa svoje vile i vikend kuće na području Crikvenice i crikveničke rivijere imaju Zagrepčani, Austrijanci, Nijemci, Talijani, Mađari i drugi.

Međutim, gradnja kuća i prodaja, ponuda i potražnja, očito su u posljednje vrijeme dosegli točke zasićenja, ili zastoja, svojevrsne pat pozicije. Obala je postala preizgrađena, jer su se tražile lokacije za prvi red do mora, zatim je na red došao drugi red, a potom i crikveničko-novljansko zaleđe.

Na području nekadašnje Općine Crikvenica (danas su to gradovi Crikvenica i Novi Vinodolski te Vinodolska općina) bilo je već pred konac prošlog stoljeća više od četiri tisuće vikend kuća. Mnoge su izgrađene i bez građevinske dozvole pa naknadno legalizirane, pogotovo mnoge u tzv. zelenom pojasu.

U dobrom dijelu godine to se može nazvati mrtvim kapitalom, jer koristi se uglavnom ljeti, a tijekom ljeta i turističke sezone često se dio tih smještajnih kapaciteta koristi i za nekontrolirano iznajmljivanje, bez prijavljivanja posjeta i korisnika, prema modelu „ključ iz ruke vlasnika u ruke prijatelja“ 

A ti prijatelji u pravilu su najobičniji komercijalni i tradicionalni – turisti.

FOTOGALERIJA Graditeljski biseri diljem Hrvatske: Zazidana vrata, cesta za nigdje, isprekidana zebra...