Nemaju predstavnike da lobiraju za njih: Za djecu 75 milijuna kuna manje

Jedna od rijetkih stavki koje su smanjene u prijedlogu proračuna za 2020. izdvajanja su za djecu i obitelj u sklopu socijalne zaštite iako smo ionako po izdvajanju za djecu i obitelj ispod prosjeka EU. Zamijetio je to i profesor socijalne politike Zdenko Babić, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Premda su samo djeca i mladi budućnost zemlje, djeca nemaju predstavnike koji lobiraju za njih pa nisu ovoj državi prioritet.

Mizerni dječji doplatak

– Prijedlog proračuna za 2020. pokazao je nedovoljnu ozbiljnost u pristupu ublažavanja demografskih problema u Hrvatskoj. Ukupni rashodi proračuna rastu u 2020. sa 140 milijardi na 147 milijardi (5%), dok su rashodi za obitelj i djecu u 2020. planirani od 3 milijarde i 856 milijuna kuna, što je za 2% manje nego u 2019., kad su bili 3 milijarde i 931 milijun kuna. To se može okarakterizirati kao posljedica “nesustavnog” pristupa demografskim izazovima – govori profesor socijalne politike Zdenko Babić.

Dodaje da su planirani niži izdaci većim dijelom zbog smanjivanja izdataka za dječji doplatak jer uvođenje novog cenzusnog razreda na 70% osnovice od 1. srpnja 2018. (kada je prošireno pravo na 200 kuna doplatka po djetetu na obitelji čiji su prihodi od 1663 do 2328 kuna po članu, op. a.) nije rezultiralo bitno većim brojem korisnika dječjeg doplatka, koji se očekivao. Broj korisnika dječjeg doplatka porastao je tek za 20-ak tisuća.

U rujnu ove godine tako su bila 152.562 korisnika doplatka za 292.774 djeteta, a iznos mizernog doplatka nije mijenjan 15-ak godina. Dijete samohrane majke s plaćom od 4650 kuna ima doplatak od 200 kuna, a obitelj s troje djece kojima iznos mjesečnih prihoda po članu kućanstva ne prelazi 543 kune ima doplatak od 300 kuna po djetetu. Inače, sređene zemlje EU imaju doplatak za svu djecu od najmanje 100 eura, bogatije puno više, a iznos doplatka raste s brojem djece.

Dok je demograf Marin Strmota bio državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, zagovarao je stav da sva djeca trebaju primati pristojan dječji doplatak. Najavljivano je tada uvođenje univerzalnog doplatka za svu djecu u 2020., ali nakon Strmotina odlaska, o tome se zašutjelo.

– U Ministarstvu za demografiju, mlade obitelj i socijalnu politiku procjenjuju da se oko 60.000 korisnika koji imaju pravo na dječji doplatak nije javilo. Pravo je pitanje zašto se nisu javili – ili su iznosi premali, u rasponu od 200 do 300 kuna po djetetu, pa nisu motivirani “mučiti” se s papirologijom ili nisu dovoljno informirani. Iznosi doplatka nisu se mijenjali 15-ak godina, a cijene pelena, dječje hrane, odjeće višestruko su porasle. Neučinkovit pristup u rješavanju demografskih problema vidi se i u izradi demografske strategije, koja se radi više od 18 mjeseci, ili najavljenog povećanja naknade za roditeljski dopust za drugih šest mjeseci s 3990 na 5600 kuna, ali tek od 1. travnja. Zašto naknada na roditeljskom dopustu nije povećana od 1. siječnja 2020. i zašto ne bi bila i za drugih šest mjeseci puna plaća? – pita se Babić.

Prosjek EU 2,5% BDP-a

Tada planirani iznos u proračunu 2020. za obitelj i djecu ne bi bio -2%, nego u plusu od nekoliko postotnih bodova, dodaje Babić, a Hrvatska bi se sa sadašnjih 1,8% BDP-a polako kretala prema prosjeku EU izdvajanja za djecu i obitelj od oko 2,5% BDP-a.•