Hoće li se napokon znati koliko imamo stvarnih, a ne fiktivnih stanovnika, odnosno birača i zdravstvenih osiguranika? U javnu raspravu upućen je Nacrt prijedloga zakona o popisu stanovništva koji će se provesti 2021. i bit će prvi popis u kojem će se građani moći sami popisati putem sustava e-Građani. Potom bismo napokon mogli dobiti i registar stanovništva, koji i zbog obveze prema EU moramo imati do 2022.
Do tada imamo kupus od podataka, pa Hrvatska s 4 milijuna stanovnika sad ima 3,73 milijuna birača iako je udio maloljetnika u stanovništvu 18%. Usto imamo 4,157 milijuna zdravstvenih osiguranika!
A s registrom stanovništva dobit ćemo i ključan izvor informacija za politike države, za zdravstvo, školstvo, tržište radne snage. U njemu bi trebali biti i svi podaci o učenicima, studentima, radnicima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima, poreznim obveznicima... Dosad se ni jednoj vlasti nije žurilo s njime jer je mnogima odgovarao neuređen sustav. No nije izgledno da će se izraditi prije popisa stanovništva.
Ključna kontrola popisanih
Prva faza popisa stanovništva trajat će od 1. do 10. travnja 2021. kad će se građani moći sami popisati putem sustava e-Građani, u kojem je registrirano oko 750.000 građana, kažu iz Državnog zavoda za statistiku (DZS). No to ne znači da svi koriste taj sustav. Iako će DZS poticati građane da se popišu preko njega, ipak drže da će sve iznad 20% samopopisanih biti uspjeh.
– S obzirom na to da se prvi put provodi elektronički popis, bit će ključna provjera sustava e-Građani jer nakon prve faze ide faza provjere i popisivanje na terenu. Popisivači će izaći na sve adrese, samo će se smanjiti vrijeme popisivanja zbog onih koji su to učinili online. Problem je što se ljudi mogu preko sustava e-Građani prijaviti i ako su u Irskoj ili Njemačkoj pa ako se to ne provjeri i ne poništi u sustavu, opet ćemo imati fiktivan broj stanovnika. Sporan je i koncept uobičajenog mjesta stanovanja prema kojem je osoba uoči referentnog trenutka popisa, a to je 31. ožujka 2021., živjela u svom mjestu stanovanja barem godinu dana. Ljudi mogu navesti i da su otišli privremeno, da su prije toga živjeli u Hrvatskoj i namjeravaju se vratiti – kaže Marin Strmota.
Nakon prve slijedi druga faza popisa stanovništva od 16. travnja do 7. svibnja 2021., kada će popisivači one koji to nisu učinili online popisati na terenu s pomoću elektroničkih uređaja i obaviti kontrolu i ispraviti pogreške nastale samostalnim popisivanjem građana.
– Ako je neki član kućanstva privremeno odsutan iz svog kućanstva te boravi u zemlji ili inozemstvu, popisat će ga član kućanstva koji je prisutan putem interneta ili uz pomoć popisivača, kao i dosad. Popisivač će na terenu imati informaciju koja kućanstva i osobe te na kojim adresama su izvršili popis putem interneta i morat će još jedino obići te adrese. Popisivač na terenu ne može kontrolirati živi li zaista netko na adresi, popis se temelji na izjavi osobe, odnosno člana kućanstva – ističu iz DZS-a.
Neće svi podaci biti točni
Napominju da imaju pravo koristiti podatke o osobama iz administrativnih izvora te ih uparivati s podacima prikupljenih popisom zbog kontrole obuhvata stanovništva. No iz odgovora DZS-a očito je da ni izlazak na teren ne jamči da će baš svi podaci biti točni.
Naime, iako su građani dužni dati točne podatke, nije propisana sankcija za davanje netočnih, primjerice ako netko kaže da mu je član obitelji samo privremeno otišao na koji mjesec u Irsku, Njemačku ili susjedne zemlje. Inače, prema statistikama u idealnim uvjetima ne popiše se točno 3% građana.
treba nove kamere-radare nove generacije posuditi od policije i postaviti ih na sva groblja u hrvatskoj i BiH za vrijeme izbora kako ne bi mrtvi uspjeli glasati za HDZ