Jednom dozom cjepiva protiv koronavirusa u Hrvatskoj je dosad cijepljeno oko 1,3 milijuna građana, među njima je više od pola milijuna ljudi primilo obje doze. COVID-19 preboljelo je, prema službenim podacima, oko 350 tisuća ljudi, ali i stručnjaci se slažu da je taj broj puno veći.
Trend širenja imunosti ohrabruje i cilj je bar 70 posto građana cijepiti kako bi se zaista moglo početi s normalnim načinom života. Dva tjedna je potrebno do pune imunosti nakon druge doze, ističu stručnjaci. Trajanje stečene imunosti, međutim, nije konačno definirano jer virus nije dovoljno dugo prisutan u ljudskoj populaciji, kao ni cjepivo protiv njega. Zasad se zna da imunost traje šest mjeseci, ali kako vrijeme prolazi javljaju se dokazi da traje i dulje pa je izgledno da će se uskoro potvrditi kako je to osam ili devet mjeseci, dok neka najnovija istraživanja govore čak i o doživotnoj imunosti.
S obzirom na to da postoji oko pet posto šanse da cjepivo u nekim slučajevima ne uspije razviti učinkovitost, mnogi se pitaju jesu li zaista u punoj mjeri zaštićeni. Posebno se to odnosi na osobe s narušenim imunološkim sustavom i one na imunosupresivnoj terapiji. U takvim je slučajevima moguće provjeriti razinu antitijela u organizmu, ali i njihovu učinkovitost.
Zlatni standard i surogat
Antitijela se mogu testirati na dva načina: testovima koji mjere prisutnost antitijela u organizmu i testovima koji ispituju u kojoj su mjeri ta antitijela učinkovita protiv virusa. Prvi vrlo pouzdano utvrđuju je li osoba bila u kontaktu s virusom. Druga vrsta, poznata kao neutralizacijski testovi, provodi se tako da se krvni serum u laboratoriju dovede u kontakt s dijelovima koronavirusa da bi se ustanovilo kakva je preciznost antitijela. Za procjenu vlastite imunosne zaštite protiv koronavirusa valja se podvrgnuti neutralizacijskom testu.
“Premda nijedan test ne nudi apsolutnu sigurnost, sigurno je reći da pozitivan neutralizacijski test gotovo uvijek znači da ste zaštićeni”, rekao je njemački medicinski biokemičar Thomas Lorentz za DPA, prenosi Hina. Neutralizacijski testovi precizniji su, no količina antitijela u pravilu ukazuje i na količinu neutralizacijskih antitijela. Neutralizacijski test iz krvi provodi se i u HZJZ-u uz cijenu od oko 380 kuna.
– Neutralizacijskim testom dokazuju se tzv. neutralizacijska protutijela koja imaju zaštitnu ulogu od ponovljene infekcije. Klasični test neutralizacije virusa (VNT) na SARS-CoV-2 provodi se u staničnoj kulturi u BSL-3 laboratoriju (biosigurnosna razina 3. tupnja). Danas su na tržištu dostupni i tzv. surogat neutralizacijski testovi (sVNT) u ELISA metodi za koje nisu potrebni BSL-3 uvjeti. Klasični VNT traje oko tjedan dana, a sVNT gotov je u jednom danu. No za razliku od klasičnog VNT-a, sVNT je slabije osjetljivosti zbog čega je VNT i dalje zlatni standard u serološkoj dijagnostici SARS-CoV-2. Uobičajeno se početno testiranje obavlja ELISA testom (visoka osjetljivost), a potom se reaktivni rezultati potvrđuju pomoću VNT-a (visoka specifičnost) – rekla nam je prof. Tatjana Vilibić Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a.
Za testiranje na IgG antitijela ili memorijske stanice treba pričekati najmanje dva tjedna nakon infekcije, jer se ta antitijela stvaraju nešto kasnije. Za razliku od njih, IgA i IgM antitijela stvaraju se brzo, ali se njihova razina nakon završetka infekcije brže i smanjuje.
Indijski soj
U Splitsko-dalmatinskoj županiji posljednjih je dana otkriveno nekoliko slučajeva indijskog soja koronavirusa. – Jedna osoba kod koje je detektiran indijski soj nije bila u bolnici, dok je jedna osoba koja je kontakt te osobe bila u bolnici. Sada provjeravamo kontakte i vjerojatno će ih biti još, kao uostalom i kod britanskog soja koji je dominantan. Međutim, broj oboljelih pada i nema naznaka da ovi slučajevi utječu na stanje epidemije – kazao nam je dr. Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju splitskog KBC-a.
VIDEO: Prvi prelazak granice s COVID potvrdom: Do sada ih je izdano oko 40.000
A vezano za ovaj članak: "dok neka najnovija istraživanja govore čak i o doživotnoj imunosti" - hoćemo li se sada podsjetiti na medijsko pre.eravanje Đikića i njegovo pljuvanje po Primorcu, kada mu je ovaj rekao da opadanje broja antitjela ne znači nužno i opadanje otpornosti na covid? Hoćemo malo obnoviti stara sjećanja o izjavama "vodećih stručnjaka" ili ćemo ista prepustiti zaboravu? Ili ćemo se ugledati na Washington Post i falsificirati stare članke, kako bi se izbrisao trag izrečenih riječi?