novi put svile za europu

Nevidljivi kineski zid između Moskve i Bruxellesa

30.11.2017.
u 07:03
U Budimpešti je u ponedjeljak održan summit “16+1”, skup lidera 16 europskih zemalja i kineskog premijera Li Kequianga. Skup na kojemu je Hrvatsku predstavljao premijer Andrej Plenković.
Pogledaj originalni članak

Nakon što je znatno ojačala svoj globalni utjecaj na području jugoistočne Azije i Afrike, Kina počinje intenzivirati svoju prisutnost i u Europi. Strateški je za to odabrala 16 zemalja središnje i istočne Europe s oko 120 milijuna stanovnika, svojevrsni “zid” između zapadnog dijela Starog kontinenta i Rusije koji se proteže od baltičkih zemalja i Poljske na sjeveru do sjevernih granica Grčke na jugu.

U Budimpešti je u ponedjeljak održan summit “16+1”, skup lidera 16 europskih zemalja i kineskog premijera Li Kequianga. Skup na kojemu je Hrvatsku predstavljao premijer Andrej Plenković.

Orbanov paradoks

– Naš je cilj vidjeti prosperitetnu, uspješnu Europu, a jače veze sa zemljama središnje i južne Europe tomu će svakako pridonijeti – ustvrdio je premijer Li Kequiang predstavljajući cijeli niz projekata koje Kina na ovom području planira poduprijeti ili u njih ulagati. Riječ je mahom o infrastrukturnim projektima poput gradnje željezničke pruge Budimpešta - Beograd koja je najavljena još prije dvije godine, gradnji vjetroelektrana u Poljskoj, postavljanju solarnih elektrana u Češkoj, gradnji proizvodnih tvrtki u Bugarskoj... Cijeli je niz projekata u pripremi, a za Hrvatsku Kina priprema nekoliko nekretninskih zahvata.

– Europski su resursi za gradnju i obnovu infrastrukture nedovoljni. Ova regija treba vanjske tehnološke i financijske resurse – ustvrdio je domaćin skupa, mađarski premijer Viktor Orban.

Upravo Mađarsku dobar dio analitičara vidi kao neformalnog predvodnika skupine “16”, i to zbog nekoliko razloga. Prije svega, iako je Poljska po površini i broju stanovnika najveća zemlja među 16 država okupljenih oko kineske inicijative, upravo je u Mađarsku posljednjih godina otišlo oko 80 posto kineskih ulaganja na području središnje i istočne Europe. No još je u tome bitniji Orbanov stav i imidž koji njeguje već godinama “enfant terrible” Europske unije, čelnik države članice koji baš i ne poštuje sve što propisuje Bruxelles. Paradoksalno je da je upravo Orban, koji je unazad dvije godine zatvorio granice Mađarske za sve migrante, sada pozvao na otvorenost i politiku dobrodošlice.

– Ako se Europa zatvori u sebe, izgubit će sposobnost rasta. Naših 16 zemalja uvijek su bile otvorene, i uvijek će ostati otvorene. Mogućnost suradnje s Kinom smatramo velikom prilikom – izjavio je Orban. Iako inicijativa “16+1” koja je potekla iz Pekinga nije potpuna novost, već se održava nekoliko godina, tek sada se počinje znatno razmahivati. Poklapa se to sa sve većim ambicijama Pekinga za izlazak na globalnu političku scenu i sudjelovanje u događajima koji se ne odvijaju u njegovu neposrednom okruženju.

Politički utjecaj

A na takav razvoj događaja ne gledaju pretjerano blagonaklono ni Bruxelles i Berlin, ali ni Moskva. Što se Europske unije tiče, tom inicijativom Kine slabi utjecaj Europske unije budući da se dotiče i dijela projekata koji su pod nadležnosti same Europske unije.

Berlinu se pak tim projektima ruši utjecaj na području na kojem je već tradicionalno nedodirljivi politički i gospodarski autoritet, a Moskvi jačanjem uloge Pekinga u ovom dijelu Europe slabi utjecaj u Beogradu, ali i u Ljubljani, Pragu, Bratislavi i Budimpešti, u državama koje s Rusijom imaju jako dobre odnose.

Kineski je cilj uložiti novac, zaposliti svoju operativu na poslovima diljem središnje i istočne Europe, ali i ostvariti politički utjecaj.

Ne samo u regiji ili u UN-u, u kojemu članice inicijative “16+1” imaju glas, već i u samoj Europskoj uniji. I u tome polako uspijeva. To se najbolje vidjelo prošle godine kada je Europska unija debatirala na koji način odgovoriti na kineske zahtjeve u Južnokineskom moru koji su se protivili međunarodnom pomorskom pravu. Iako je većina europskih diplomata bila za oštru osudu zahtjeva iz Pekinga, rezolucija je pod pritiskom Mađarske znatno ublažena. 

Gabriel: Kina mora poštovati koncept jedne Europe

Ako inicijativa “16+1” ojača, Kina bi mogla imati i znatan utjecaj na kreiranje politike Europske unije. Od šesnaest zemalja skupine, njih 11 su članice Unije.

Ako se grupi pridruže, privremeno ili za stalno, još tri članice, to bi značilo da bi više od polovice država Europske unije bilo blisko povezano s Kinom.

– Peking bi trebao poštovati koncept “jedne Europe”. Ako mi ne uspijemo razviti jedinstvenu strategiju prema Kini, Peking će uspjeti u našem razdvajanju – ustvrdio je nedavno njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. Sličnog je stava i predsjednik Europske komisije Claude Juncker koji je prije mjesec dana ustvrdio da Europska unija treba zaštititi svoju kolektivnu sigurnost tvrdeći pri tome da sva ulaganja u infrastrukturu ili tehnologiju trebaju biti provedena vrlo transparentno, s javnom debatom o svakom budućem projektu.

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

NO
nogogaz
10:59 30.11.2017.

Raste i onaj zid na našoj schengenskoj granici....

RA
rankovic
08:19 30.11.2017.

DOBRO JUTRO EUROPA !

Avatar jerko.cvein
jerko.cvein
12:31 30.11.2017.

Kina ima dviju ruta za buducnost jedna preko nove transsibir do moskve onda do beca gradnja pocme 2020 a druga ruta oko rusije imezu rusije i polara prema Roterdam, Hamburg,... trebaju polovica vrijemena nego stara ruta preko suez kanala. Kinezi i Rusi su prijatelji koji na svoj narod gledaju