Ni nakon godinu dana Amerika nije uspjela uništiti ISIL

Godinu dana prošlo je od početka koalicijskih napada, na čelu sa SAD-om, na položaje terorističke skupine Islamske države (ISIL) u Iraku i Siriji. Iako je do sada izvedeno više od šest tisuća zračnih napada te je najavljeno njegovo uništenje, ISIL proširuje svoje teritorije i sve više dobiva i potporu muslimanskih sunita u cijelom svijetu, a analitičari sumnjaju u uspjeh strategije SAD-a u borbi protiv ISIL-a. Iako je tijekom 2006. i 2007. džihadistička skupina oslabjela, nakon odlaska američkih snaga iz Iraka potkraj 2011. godine, pojačali su napade, uglavnom, na šijitske mete. Nema sumnje da se svijet suočava s jednom od najopasnijih terorističkih organizacija koja je postala prijetnja čitavom svijetu i čiji vojni uspjesi i brutalnost zločina nad neistomišljenicima, šijitima, kršćanima, misticima, Kurdima, Jezidima i drugim vjerskim i etničkim manjinama te konsolidiranje osvojenih teritorija u Iraku i Siriji, koje su ekstremisti nazvali Islamskom državom, osim Zapada počinje zabrinjavati i islamski svijet, pa čak i Saudijsku Arabiju koja je nedavno bila meta samoubilačkog napada koji je izveo ISIL. Poznato je da više od 90 posto stanovništva Saudijske Arabije čine muslimanski suniti koji prakticiraju vahabitsko učenje islama. Pripadnici ISIL-a sljedbenici su vahabita, fundamentalističke islamske sekte u Saudijskoj Arabiji koju je u 18. stoljeću osnovao Saudijac Muhamed ibn Abd al-Wahab.

Šokirali okrutnošću

U početku su se borili protiv turske vlasti, da bi s vremenom, kako su u njihove redove ulazili sve moćniji arapski feudalci, i sami postali vlast. Oni su zapravo jedna od varijanti salafizma, vjerskog pokreta i pravca koji postoji mnogo stoljeća, a zagovara povratak izvornom učenju u islamu i strogo je protiv svih novotarija. Danas je vahabizam, kao učenje nastalo Wahabovom interpretacijom islama, službena religijska varijanta, i slobodno se može reći i važeća ideologija bogate Saudijske Arabije. Vahabiti mijenjaju pravila života i načina ispovijedanja vjere u zemljama u kojima se islam tradicionalno prakticira, i to čine ne samo novcem već i silom, nasiljem i ubijanjem. Oni su zapravo prijetnja prvo muslimanima jer ih nastoje preobratiti u vahabite, a tek poslije na red dolaze nevjernici i obračun s njima.

Iako je svijet šokiran njihovom okrutnošću, nastajanje Islamske države nije bilo neočekivano. Naime, njeni korijeni sežu od 2003. godine, kada je Jordanac Abu Mus'ab al-Zarqawi na sjeveru Iraka osnovao organizaciju Tawhid wal Jihad (Vjera u jednog Boga i džihad). On je krajem devedesetih ratovao u Afganistanu, rame uz rame s Osamom bin Ladinom, osnivačem Al-Qa'ide te je ubijen u američkom zračnom napadu u lipnju 2006. u Iraku. Iako je ideologija Al-Qa'ide i grupe Islamska država identična, budući da je zasnovana na radikalnom i redukcionističkom vahabitskom salafističkom tumačenju islama i njegove političke uloge u društvu, te terorističkim metodama kao sredstvom ostvarivanja ciljeva ovog pokreta, neke taktičke razlike i mimoilaženja između Bin Ladena i Zarqawija, koje datiraju još iz tog vremena, objašnjavaju razloge zbog kojih se grupa Islamska država pojavila baš u ovom trenutku i munjevitom se brzinom proširila u Iraku i Siriji. Dok je Al-Qa'ida koju je osnovao Osama bin Laden oduvijek funkcionirala kao uski krug osoba od povjerenja, danas okupljenih oko Aymana al-Zawahirija, suparnički ISIL uspostavio je mnogo kompleksniju strukturu koja mu pomaže da brzo reagira na promjene i probleme, dobrim dijelom zahvaljujući zamjenicima u Iraku i Siriji koji imaju ovlasti djelovati uime tzv. kalifa Abu Bakr al-Baghdadija. Jedna od najvažnijih ISIL-ovih strategija je otvaranje vrata stranim borcima, posebno Europljanima i Amerikancima. Strani borci od velike su koristi na sirijskom i iračkom ratištu. Isto tako, kao što vidimo danas, oni se polako vraćaju kući i mogu destabilizirati cijeli svijet.

Bivši Sadamovi generali

Ono što se danas događa u Europi, teroristički napadi, upravo je dio ISIL-ove strategije. Većina pripadnika terorističke skupine ISIL-a ima i kriminalnu prošlost. U Iraku gotovo svi pomoćnici vođe terorističke skupine Abua Bakra al-Baghdadija, koje je upoznao u zatvoru, bivši su Sadamovi generali, među kojima i dvojica najbližih mu suradnika, koji odlučuju o sudbinama zarobljenika. Sadamovi časnici Ali Omran i Taha al-Ani borci su koji su se za vrijeme Sadama specijalizirali za mučenja i ubijanja ljudi na najokrutniji način.

Nema sumnje da se svijet nalazi na velikoj opasnoj prekretnici i pitanje koje se danas nameće jest kako zaustaviti organizaciju kojoj je jedini zadatak ubiti neistomišljenike. Ono što nas najviše zabrinjava jest nekoliko tisuća boraca s područja Balkana koji su se pridružili terorističkoj skupini u Iraku i Siriji te se polako vraćaju s tom ideologijom.