Prilično je izvjesno da bi drugi mandat Donalda Trumpa u Bijeloj kući značio i nastavak njegove destruktivne politike prema Europskoj uniji, a vjerojatno i napuštanje NATO saveza. Trump nikad nije skrivao neprijateljski stav prema EU i podržao je Brexit, potičući i ostale članice da krenu tim putem, a nikad nije nedvosmisleno potvrdio da će Sjedinjene Američke Države pod njegovim vodstvom ispuniti svoje obveze iz 5. članka Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem napad na jednu članicu znači i napad na cijeli NATO savez. Zbog toga je pobjeda njegova demokratskog protukandidata Josepha Bidena nesumnjivo dobra vijest za Europu i transatlantsko savezništvo.
Međutim, to ne znači da će se odnosi Europe i Amerike vratiti na stare tračnice, ne samo zbog činjenice da je to vrijeme nepovratno iza nas i da je Trump u protekle četiri godine doveo u pitanje temelje međunarodnog poretka i trajno ugrozio međusobno povjerenje, nego ponajprije zbog suprotstavljenih geopolitičkih i ekonomskih interesa Amerike i Europe koji neće nestati Trumpovim odlaskom iz Bijele kuće. Štoviše, Bidenova pobjeda dovodi Europu u krajnje delikatnu situaciju koju dobro oslikava polemika koja je ovih dana vođena između Berlina i Pariza, koje često nazivamo osovinom koja pokreće cijeli EU.
>> VIDEO Trumpov odvjetnik Giuliani žustro je pokušao osporiti rezultate izbora, a od nervoznog znojenja niz lice mu je kapala boja za kosu!
Najprije je Annegret Kramp-Karrenbauer, njemačka ministrica obrane i nesuđena nasljednica kancelarke Angele Merkel, u komentaru što ga je Politico objavio dan uoči američkih izbora ustvrdila da Europa treba ostati ovisna o američkoj vojnoj zaštiti, nuklearnoj i konvencionalnoj, tvrdeći da “iluziji o europskoj strateškoj autonomiji mora doći kraj” i da “Europljani neće moći zamijeniti presudnu američku ulogu kada je riječ o sigurnosti”. Njezine su riječi u očitoj kontradikciji s europskim obrambenim planovima i idejama o “strateškoj autonomiji” koji su užurbano razvijani proteklih nekoliko godina, otkako se Europa zbog Trumpa našla u posve novoj situaciji.
Odgovorio joj je francuski predsjednik Emmanuel Macron, jedan od rijetkih koji shvaća u kakvoj je situaciji Europa. Macron odbacuje ideju da Europa treba ostati ovisna o američkoj vojnoj zaštiti u budućnosti, poručujući kako Europa mora nastaviti graditi svoju stratešku autonomiju kao što to čine i SAD i Kina. On se nada da kancelarka Merkel ne dijeli mišljenje svoje ministrice, ali to je malo vjerojatno s obzirom na to da je ministrica Kramp-Karrenbauer isto mišljenje ponovila i nakon što su američki mediji proglasili Bidena pobjednikom američkih izbora. Nema sumnje da Macron zna o čemu govori.
On je na početku Trumpova mandata uložio velik napor kako bi s kontroverznim američkim predsjednikom uspostavio bliske odnose, a onda je Trump ponudio Macronu da zbog bilateralnog trgovinskog sporazuma sa SAD-om napusti EU. Lord Ismay, prvi glavni tajnik NATO-a, davno je kazao kako je NATO osnovan da bi držao Ruse vani, Amerikance unutra, a Nijemce ispod. Parafraziramo li Ismayeve riječi, možemo kazati da je Trump nakon dolaska u Bijelu kuću pokušao SAD zadržati na vrhu (Amerika prva), Kinu oslabiti i ograničiti sankcijama i carinama, a EU razbiti i članice prisiliti na potpisivanje pojedinačnih trgovinskih sporazuma sa SAD-om. Tako bi osigurao prevlast SAD-a i u idućem razdoblju.
Bidenovim dolaskom u tom se pogledu ništa neće bitno promijeniti. Unatoč njegovu tradicionalnom pogledu na transatlantske odnose i nominalnoj naklonosti Europi, i Biden će zagovarati interese američkog gospodarstva, samo što će pritom biti pristojniji od Trumpa. Tog se Trumpova nasljeđa Biden neće odreći, kao što je, uostalom, i Trump nastavio politiku Obamine administracije kad je riječ o većim izdvajanjima za obranu, iako je pritom bio brutalniji i izravniji. Američke sankcije europskim kompanijama zbog projekta Sjeverni tok 2 podjednako podržavaju i republikanci i demokrati u američkom Kongresu, a i Biden smatra da je Sjeverni tok 2 loš projekt i malo je vjerojatno da će nakon izborne pobjede promijeniti mišljenje. Osim što s razlogom apelira na potrebu veće autonomije Europe, francuski predsjednik stavlja naglasak na još jedan važan detalj koji utječe na odnose Europe i Amerike, objašnjavajući da Europa i Amerika “nisu isto”, pogotovo kad je riječ o jednakosti, socijalnoj demokraciji i kulturi koji su u Francuskoj – a mi bismo rekli i u cijeloj Europi – važniji nego u SAD-u.
Francuski je predsjednik ponovno u pravu. Kapitalistička je Europa nakon Drugog svjetskog rata zbog straha od komunizma uspjela izgraditi jedinstvenu socijalnu državu koja je uključivala besplatno i pristupačno javno zdravstvo, školstvo, mirovine i plaćene dopuste za radnike, po čemu se Europa razlikuje od Amerike, premda je izgradnji europske socijalne države, paradoksalno, neposredno pomogao i SAD u okviru poslijeratnog Marshallova plana jer je tadašnje američko vodstvo bilo svjesno da samo gospodarski obnovljena Europa može kupovati američku robu i suprotstaviti se sovjetskoj prijetnji. Unatoč činjenici da je velika financijska kriza umnogome nagrizla temelje europske socijalne države, taj je sustav i dalje jedno od temeljnih obilježja današnje Europe, što u Trumpovoj Americi zvuči poput kletve.
>> VEČERNJI TV Granić: 'S Bidenom sam 90-ih pet sati razgovarao, a Soros me nagovarao na utrku za Pantovčak'
O tome zorno svjedoči netom okončana američka predizborna kampanja, u kojoj je Trump svog demokratskog protukandidata optuživao da zagovaranjem temeljnih socijalnih prava i univerzalne zdravstvene zaštite zapravo želi u Ameriku uvesti socijalizam i komunizam. Na drugoj strani je Kina sa svojim sustavom vrijednosti i svojim geopolitičkim interesima koji se sudaraju s američkima u borbi za prevlast nad europskim tržištem. Najnovija zdravstvena kriza koja se proširila svijetom upravo iz Kine otvorila je oči i mnogima u Europi, ponovno ukazujući na potrebu strateške autonomije i kada je riječ o ključnoj zdravstvenoj opremi, jer je i u tom pogledu Europa potpuno ovisila o uvozu iz Kine.
U takvoj situaciji, dilema treba li se Europa nakon Bidenove pobjede sigurnosno i strateški ponovno potpuno osloniti na SAD ili pak treba nastaviti graditi vlastite sigurnosne kapacitete postaje bespredmetna. Europa se mora emancipirati od Amerike i zaštititi od Kine zato što je u suprotnom nitko neće shvaćati ozbiljno. Riječ je o ideji koja je stara koliko i ujedinjena Europa i Trump je taj proces samo ubrzao. Europa ne smije propustiti ovu priliku, i to jednostavno zato što novu vjerojatno neće dobiti.
Ako Denis kaze onda mora da je tako..inace Denis Romac je inace Danny Romac daljnji rođak od Bidena s Floride, od dvije babe dica.