Hrvatski europarlamentarci podnijeli su niz amandmana na godišnju rezoluciju Europskog parlamenta (EP) o napretku Srbije prema EU, a među njima su i amandmani koji pozivaju Srbiju na bolju zaštitu nacionalnih manjina, na promjenu spornog srpskog zakona o jurisdikciji nad ratnim zločinima te na rješavanje bilateralnih sporova što ranije u pregovorima Srbije s EU.
Čak 190 amandmana
Marijana Petir (HSS) jednim amandmanom traži da EP pozove srpske političare da se suzdrže od javnih izjava koje potiču radikalizam te da se ponovo razmotri odluka o rehabilitaciji Draže Mihailovića. Gotovo svi hrvatski zastupnici amandmanima traže da Srbija poštuje prava manjina, a Dubravka Šuica (HDZ) želi da EP pozove Srbiju da primijeni sporazum iz 2005. između Hrvatske i tadašnje Srbije i Crne Gore “koji predviđa da potpisnice moraju jamčiti politička i građanska prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”. Jozo Radoš (HNS) poziva Srbiju na suradnju u pronalaženju nestalih osoba i otkrivanje svih informacija koje država o njima ima. Večernji list imao je uvid u svih 190 amandmana, koliko ih je uloženo na nacrt godišnje rezolucije EP-a o napretku Srbije. Iako se o tim amandmanima tek treba glasati i jasno je da neće svi proći, iz njih je vidljivo da mnogi europarlamentarci žele pozdraviti europski put Srbije, no da ipak vide probleme poput političkog pritiska na medije, nedovoljne zaštite manjina, koketiranja s Rusijom i slično.
Bugarski europarlamentarac Andrej Kovačev, primjerice, vidi problem u nacionalističkoj i antieuropskoj retorici Srpske pravoslavne crkve te želi da EP naglasi kako je Srbija sekularna država i da se SPC ne treba miješati u društvo. Estonac Umaes Paet podnio je amandman u kojem se poručuje da nije primjereno da Srbija održava vojne vježbe s Rusijom nakon ruske agresije na Ukrajinu. Mađar Laszlo Tokes želi da EP pozove Srbiju da otvori arhive Udbe.
Sporni zakon
Velik utjecaj na prolazak ili odbacivanje pojedinih amandmana imat će izvjestitelj za Srbiju, Nijemac David McAllister, koji je poprilično naklonjen Srbiji i koji je lani imao presudan utjecaj na odbacivanje amandmana HDZ-a i HSS-a koji je pokušao tražiti da promjena spornog srpskog zakona o jurisdikciji za ratne zločine postane mjerilo za otvaranje pregovaračkog poglavlja o pravosuđu. Lani je taj amandman dvaput ublažavan, a ove godine hrvatski europarlamentarci stavili su amandmane u kojima ponavljaju poziv da Srbija “ponovo razmotri” svoj sporni zakon o ratnim zločinima te da to učini “u duhu pomirbe i dobrosusjedskih odnosa” (amandman A. Plenkovića, HDZ). Tonino Picula (SDP) u svom amandmanu traži da Srbija taj sporni zakon jednostavno promijeni. Riječ je, podsjetimo, o zakonu kojim si Srbija pripisuje nadležnost za suđenje stranim državljanima za ratne zločine počinjene izvan teritorija Srbije, što je dovelo do optužnica protiv hrvatskih branitelja.
>> Vučić: Odustane li Hrvatska od naoružavanja, odustat će i Srbija
Sto rade u Srbiji to je njihov problem,a ovi popovi sto sa djecom pjevaju Drazine pjesme u sred Zagreba,to bi trebao biti nas problem.