Nils Muižnieks, povjerenik za ljudska prava u Vijeću Europe, vodećoj europskoj organizaciji za ljudska prava koja okuplja 47 država i u koju je Hrvatska primljena 1996. godine, upravo se vratio u Strasbourg iz petodnevnog posjeta Hrvatskoj. Njegova je ocjena da je pluralizam u Hrvatskoj ugrožen zbog rasta netolerancije prema manjinama, novinarima i predstavnicima civilnog društva, a u razgovoru za Večernji list pobliže objašnjava na čemu temelji takvu ocjenu.
– Mislim da Vlada mora aktivnije surađivati s manjinama, borcima za ljudska prava i novinarima. Moj je dojam da ste imali dobar model koji je dobro funkcionirao u prošlosti, ali koji sada treba revitalizirati. Imali ste dobru praksu u financiranju nevladinih organizacija, kulture, manjinskih udruga i u promoviranju sudjelovanja manjina u društvu. Ali taj zamah nekako je izgubljen.
Od predstavnika manjina u Hrvatskoj čuo sam da imaju dojam da su sudjelovali i imali utjecaja u raspravama tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ali da ih nakon pristupanja Hrvatske u članstvo EU vlasti više nisu slušale.
Jedna stvar koja me zapanjila to je da nisam među političkim vodstvom osjetio da zaista prepoznaju i vide da se niz predstavnika manjina osjeća ugroženo zbog porasta netolerancije. I to nije povezano samo s ovom Vladom, to je dulji trend, da se osjećaju ugroženo i da ih treba ponovno uvjeriti. Ni napade na novinare, koji također nisu nov fenomen, vlast ne prepoznaje kao ozbiljne probleme koje treba riješiti. Dakle, dio je rješenja da se prizna da postoje izazovi, koji nisu isključivo krivnja nove Vlade, nego su dulji trendovi s kojima se treba suočiti.
Pozdravio bih takve korake vlasti kad bih ih vidio. Jedna je dobra stvar što u Hrvatskoj imate vrlo dobru i snažnu pravobraniteljicu za ljudska prava. Mislim da vlasti mogu iskoristiti njezin ured da se aktivnije uključe u suradnju s civilnim društvom. Jer čini se da pravobraniteljica uživa povjerenje svih strana.
Kažete da je nužno da vlasti priznaju da postoje zabrinjavajući trendovi, ali kritičari u Hrvatskoj upozoravaju da se događa upravo suprotno. Predsjednica je pisala pismo predstavniku srpske manjine koje on drži spornim, ministar kulture dao je izjavu koja zvuči kao da opravdava napad na jednog novinara. Jeste li imali ta dva konkretna primjera na umu? I koliko opasne takve poruke mogu biti kad dolaze od tako visoko rangiranih političara?
Mislim da to jest opasno jer šalje signal grupama u društvu da mogu provoditi nasilje ili diskriminaciju, da je to na neki način društveno prihvatljivo. Šalje također signal istražiteljima i policiji da to nisu ozbiljni zločini. Uzimam takve poruke prilično ozbiljno. Nisam se sastao s predsjednicom, ali jesam s ministrom kulture i raspravljali smo o toj njegovoj izjavi. On tvrdi da je pogrešno interpretirana, a ja sam ga potaknuo da zauzme snažan stav da je bilo kakav napad na novinare ujedno i napad na demokraciju i da to treba nedvosmisleno osuditi na najvišoj političkoj razini. Ali mislim da je to širi fenomen koji nije vezan samo s jednim ili dvoje političara. Treba shvatiti da situacija u kojoj su novinari pod prijetnjom predstavlja ozbiljan problem koji treba riješiti. A s obzirom na povijest u regiji, u slučajevima kad su manjine zabrinute trebao bi se oglasiti alarm i treba ih ponovno uvjeriti u to da nisu i vratiti ih u proces dijaloga s vlastima.
Koliko je stanje u Hrvatskoj slično onome u Poljskoj, koja je kritizirana zbog političkog pritiska na javnu radioteleviziju i drugih stvari?
Ne povlačim takve paralele, ali kad god se događaju zakonske ili kadrovske promjene u medijima koji su javni servis, svi obraćaju pozornost zbog važne uloge javnog servisa. Jedna stvar koja me zapanjila u Hrvatskoj, a kakvu nisam vidio nigdje drugdje, jest organiziranje onog javnog mimohoda u centru Zagreba, na kojem je bilo 5000 ljudi, s ciljem zastrašivanja Mirjane Rakić. Mislim da su takve akcije neprihvatljive i da ih treba osuditi na najvišem političkom nivou. To je vrlo zastrašujući fenomen koji treba osuditi.
Ali nije bio osuđen, potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš (HSP AS) čak ga je podržao. Kakvu je poruku vladajuća koalicija poslala time što je jedan od lidera vladajućih stranaka bio na tom skupu?
Nadam se da će se ostali lideri u vlasti distancirati od tog političara i osuditi njegove postupke.
Kad ste se susreli s ministrom Hasanbegovićem, što vam je rekao, zašto reže financiranje neprofitnih medija?
O neprofitnim medijima rekao mi je da to bio eksperiment uveden tek nedavno, koji je on okončao jer nije tradicionalna funkcija Ministarstva kulture da financira medije. Na neki način, ima određenu poantu kad kaže da nije vidio takvu politiku drugdje, ali mi to smatramo dobrom praksom. I nejasno mi je zašto je ta dobra praksa okončana. Što se tiče financiranja NVO-a, to se također čini dobrom praksom i nejasno mi je zašto je to srezano. Jer većina sugovornika nije mi spominjala proračunska ograničenja, nisu rekli da nemaju novca pa mi nije jasno koji su razlozi.
Jeste li razgovarali s premijerom?
Ne, razgovarao sam s potpredsjednikom Vlade Božom Petrovom, koji mi je rekao da su se on i njegovi kolege iz Mosta uspješno borili za manje rezove nevladinim organizacijama i da su ponosni na to. Ja sam to pozdravio. To nije tako dobro kao što bi bilo da uopće nije bilo rezanja, ali moglo bi sačuvati dio financiranja nevladinih organizacija. •
Ako se ovi problemi ne riješe kako predlažete, koliko mislite da sve to može naškoditi ugledu Hrvatske u Europi?
– Hrvatska je igrala vodeću ulogu u regiji što se tiče procesuiranja ratnih zločina i promoviranja regionalne suradnje. I bila je model za druge zemlje u regiji koje još nisu u EU. Na nizu pitanja, od procesuiranja ratnih zločina do prava manjina, poruka koju sam dobio jest da je napredak usporio ili se zaustavio nakon ulaska u EU. Dakle, pitanje je može li se Hrvatska ponovno vratiti zamahu koji je imala prije, može li iskoristiti nevjerojatne resurse koji postoje u društvu. Imate vrlo živahno civilno društvo. Imali ste vrlo živahne neprofitne medije koji su sad pod prijetnjom. Dakle, stvorili ste snažno civilno društvo i javne medije, a pitanje je činite li sada korak unatrag. Neki koraci zaista izazivaju zabrinutost.
>>'Europa mora usvojiti minimalne standarde za integraciju izbjeglica'
Ne znam ni jednog manjinca koji je zabrinut u Hrvatskoj, od muslimana, ceha, slovaka, madjara, itd... osim cetnika.