Ni po koju cijenu ne dopustite bilo kakve građevinske avanture ispod i oko temelja vukovarskog vodotornja jer postoji realna šansa da se on zbog toga sruši – jasna je poruka Mateja Meštrića, koji je još 1962. napravio idejno rješenje Vodotornja. S prvim informacijama da se priprema gradnja memorijalnog spomen-obilježja Domovinskoga rata Vodotoranj Vukovar Meštrić poslao je pismo tadašnjoj gradonačelnici Zdenki Buljan, a kasnije Željku Sabi, gdje ih je upozorio na potencijalnu opasnost.
– Najveća opasnost je lesno tlo na kojem je izgrađen Vodotoranj, a koje bi u bilo kakvom doticaju s vlagom postalo tekuće blato. Građevinski radovi oko temelja i ispod armirano betonske ploče na kojoj je izgrađen mogli biti katastrofalni, a poslije toga više ne bi moglo biti popravka – ističe Meštrić, inače jedan od utemeljitelja Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH). Napominje i da se s njegovim mišljenjem slažu svi arhitekti, s kojima je razgovarao o ovoj temi. Nema ništa protiv da se Vodotoranj sanira izvana i iznutra koliko se to želi, a misli da je najpotrebnije sanirati krovište da više ne prokišnjava i zaštiti čelik od daljeg propadanja.
Idejnim rješenjem zagrebačke Radionice arhitekture, Vodotoranj se ne bi dirao, a do njega bi se stizalo svečanim stubištem. Ispod parka nalazio bi se muzej i amfiteatar, dok bi imena poginulih bila upisana na njegovim temeljima. Sam Vodotoranj bit će sačuvan i konzerviran u izvornom obliku s tim da će unutra biti postavljeno dizalo, a na vrhu uređen vidikovac. Svi edukativni i muzejski sadržaji spomen-obilježja bit će smješteni ispod zemlje. Vukovarski vodotoranj izgrađen je 1968. godine i težak je oko 9000 tona. Tijekom rata pogođen je sa više od 600 raznih projektima što mu, po riječima Meštrića, nije naškodilo radi velike mase.
pa zasto meni minuse pa taj decko je nepristojan a i ne zna kako se pise glavni grad usa ,daklem em je bezobrazan em je glupav