Od početka rata u Ukrajini, Njemačka je pokazala veliku solidarnost i raširene ruke. Međutim, kakva je situacija danas, to je istražio Deutsche Welle.
Ukrajinka Lesyiu (38) došla je u Kölnu i tamo je već 154. dana. Naučila je najvažnije stvari o svojoj novoj domovini: da je njemački jezik ključ svega i da njemačka birokracija ima svoje prednosti, ali i mane. Njezina desetogodišnja kćerka upravo je dobila preporuku za upis u gimnaziju (koja u Njemačkoj počinje nakon kraja 4. razreda osnovne škole - nap. ned.).
"Ljudi koji me ovdje strahovito podržavaju, u šali me pitaju: što ti se ovdje najviše sviđa? Ja im odgovaram: njemačka pravila, to je nešto predivno! A onda me pitaju, što ti se ne sviđa, a ja im kažem: to isto“, priča kroz smijeh ova Ukrajinka.
Ona je bola jedna od prve 43 Ukrajinke koje su stigle u Köln autobusom unajmljenim od strane humanitarne organizacije „Plavo-žuti križ". Pet mjeseci kasnije, ona se sa svoje dvoje djece skrasila u malom stanu u Kölnu.
"Neki dan je kod mene bila susjeda i došli smo na ideju da idemo zajedno na kupanje. Ali onda sam shvatila da nemam bikini. Nešto kasnije, netko je pozvonio. Moj sin je otvorio vrata, ispred ulaza je bio paket. Moj sin ga je otvorio i rekao: 'Mama, pogledaj, dva kupaća kostima za tebe!'"
Rekordne donacije u ožujku
Iako Lesyia nema osjećaj da je solidarnost popustila, pogled na donacije koje su dobile humanitarne organizacije pokazuje da je val euforije s početka rata splasnuo. Nijemci su u ožujku za hitnu pomoć Ukrajini donirali više od 180 milijuna eura udruženju koje okuplja preko 20 njemačkih humanitarnih organizacija pod nazivom "Aktion Deutschland Hilft" (Akcija – Njemačka pomaže).
Građani i dalje doniraju, no od svibnja se mjesečno skupi samo jednoznamenkasta milijunska svota.
Kakva je njemačka solidarnost u ovom trenutku, najbolje može prosuditi Linda Mai, rođena Ukrajinka i predsjednica organizacije Plavo-žuti križ u Kölnu. Nakon početka rata, Linda i njezini pomagači su osnovali kamp u kojem je utočište našlo 3.500 Ukrajinaca prebjeglih u Köln.
"Pomagača je manje, a manje je bilo i ljudi na našim posljednjim demonstracijama. Valjda je normalno da ljudi se vraćaju svakodnevici, ali u ratu nema pauze", kaže Linda za DW.
Linda Mai kaže da sada, više od pet mjeseci nakon početka rata, može spavati šest sati umjesto tri kao u veljači, ožujku i travnju. No, rasprava o povećanju cijena plina, koja s naslovnica sve više potiskuje patnje ljudi u Ukrajini, pričinjava joj besane noći.
"Koliko košta ljudski život? Zar nam to ne bi trebalo biti vrjednije od novca za gorivo i plin, koji plaćamo Rusiji? Svatko može učiniti nešto i donirati pet eura, to ne boli naspram patnje u Ukrajini, koja je ogromna ."
Gotovo milijun izbjeglica u Njemačkoj
Više od 915.000 ljudi iz Ukrajine do sada je registrirano u ovoj zemlji, a do kraja lipnja, 353.424 Ukrajinaca prijavilo se agencijama i centrima za zapošljavanje i drugim općinskim uredima, priopćila je Njemačka agencija za rad. Više od 146.000 ukrajinske djece i mladih pohađa njemačke škole.
Glasnogovornica organizacije „Smještaj Ukrajina" kaže da u posljednje vrijeme sve više stižu informacije po kojima određeni okruzi poput Mettmanna ili okruga Potsdam najavljuju „obustavu“ prihvata izbjeglica.
„To znači da čak i ako bi se mogao organizirati privatni smještaj, izbjeglice ne mogu biti prihvaćene i moraju se vratiti u svoj prenapučeni masovni smještaj kako bi imali pravo na državnu pomoć. Primjerice, ako su se izbjeglice već registrirale u velikim gradovima, ne mogu tek tako otići u ruralna područja, koja su u drugoj pokrajini jer tamo ne mogu dobiti socijalnu pomoć. I pored toga što je stambena situacija tamo puno povoljnija", navode kao problem, što je veliki izazov za posrednike stanova, koji moraju pronaći smještaj za izbjeglice u okrugu u kojem su prijavljene.
„Njemačka bi trebala biti općenito fleksibilnija u odnosu s izbjeglicama", glasi kritika organizacije „Accommodation Ukraine“.
Čuj, Nijemci svakoga dočekuju raširenih ruku u nadi da će se oni koji dolaze integrirati u društvo, naći posao i popuniti prazna radna mjesta. Nažalost većinom istih se integriraju u socijalni sustav i čine trošak Njemačkoj državi.