Njemačka odbila izručiti Hrvatskoj Ivana Radoševića

Dok su u Hrvatskoj trajale višemjesečne političke, stručne i medijske rasprave o (ne)izručenju Josipa Perkovića, u sjeni tih rasprava i odluke o Perkovićevu izručenju javnost nije doznala, što prvi put iznosi Večernji list, da je Njemačka na temelju europskog uhidbenog naloga odbila Hrvatskoj izručiti Ivana Radoševića, prvooptuženog u aferi Zagrepčanka, zbog zastare!

Ima tri državljanstva

Upravo je u lipnju, dok se raspravljalo o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, poslije nazvanim “lex Perković”, Peđa Grbin spomenuo primjer Radoševića rekavši: “Mi imamo jednog poznatog bjegunca od hrvatskog pravosuđa koji se skriva u Njemačkoj. Ja bih želio da ga se izruči, ali kako to možemo tražiti, a ne želimo sami izručiti”.

No, Radoševića, kojem se u zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu sudi u odsutnosti zbog poticanja na zloporabu u poslovanju u slučaju tvrtke Zagrepčanka, koja je 1997. oštećena za oko 102 milijuna kuna, nećemo dobiti. Za Njemačku je izručenje Radoševića, koji ima njemačko, srpsko i crnogorsko državljanstvo, nedopušteno. Odluka generalnog državnog odvjetništva Zweibrücken donesena je krajem listopada 2013., a zaprimljena je u Općinskom kaznenom sudu krajem studenog 2013. Navodi se da je izručenje Radoševića suprotno paragrafu 9. broj 2. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim predmetima i nedopušteno ako za kazneno djelo postoji nadležnost njemačkog suda i ako je progon prema njemačkom zakonu zastario. Objasnili su da Radošević ima njemačko državljanstvo i da je prema dostavljenom EUN-u kazneno djelo počinio od 8. kolovoza do 27. kolovoza 1997. Po opisu tog djela iz EUN-a, navode, prema njemačkom zakonu radi se o pronevjeri i prijevari te je zastarni rok pet godina i nakon proteka tog roka, a najkasnije kad protekne dvostruko toliko vremena, postoji procesna zapreka za progon zbog zastare.

Odvjetnik Veljko Miljević komentirao je ovaj slučaj i moguću paralelu sa slučajem Perković.

– Naš Zakon o pravosudnoj suradnji usklađen je s okvirnom odlukom Vijeća Europe prema kojoj se neće udovoljiti EUN-u ako je nastupila zastara. Nijemci su ovom odlukom pokazali da je zastara razlog za neudovoljavanje zahtjevu za izručenje po EUN-u i da dosljedno gledaju je li po njihovu zakonu nastupila zastara. Ova je odluka nešto što su Nobilo i Perković mogli samo poželjeti – drži Miljević.

Vrhovni sud je u slučaju Perković rekao da kazneno djelo zbog kojeg ga Njemačka traži – organizacija ubojstva Đurekovića – spada u 32 kaznena djela za koja se ne provjerava dvostruka kažnjivost, a time ni zastara progona u RH, a posredno je naveo – čak i da je u njegovu slučaju nužno provjeravati zastaru – da apsolutna zastara nije nastupila. Miljević smatra da je Vrhovni sud trebao sazvati u slučaju Perković sjednicu Kaznenog odjela radi zauzimanja pravnog stajališta.

I prof. kazneno-procesnog prava Zlata Đurđević komentirala je slučaj.

– Njemačka se dosljedno drži odluke svog Ustavnog suda da je nastupanje zastare razlog da se odbije izručenje. Ne znam je li poticanje na zloporabu u poslovanju u katalogu 32 djela za koja se ne ispituje dvostruka kažnjivost, no nitko ne pravi razliku je li kazneno djelo u katalogu ili ne ako je za njega nastupila zastara. Naš Vrhovni sud je prvi uveo to pravilo – kaže prof. Đurđević.

Riječ je o 33 zgrade

Glasnogovornik Vrhovnog suda Dražen Tripalo kratko je kazao:

– Nemojte od mene očekivati komentare njemačkih sudova.

Radoševiću se sudi u odsutnosti pred sucem Draženom Kevrićem da je kao predsjednik NO-a tvrtki Zagrepčanka i Krma nagovorio Milana Brezaka, predsjednika uprave Zagrepčanke, na sklapanje ugovora i sporazuma kojima je Zagrepčanka dala Krmi nekretnine u Heinzelovoj 66, u naravi 33 zgrade i dvorište procijenjene na 116,5 milijuna kuna, iako je Krmi stvarno dugovala 14,3 milijuna kuna. Zagrepčanka je oštećena za oko 102 milijuna kuna.