Broj siromašnih u Njemačkoj povećao se u godinu dana za 400.000 i sad iznosi 12,5 milijuna ljudi! Međutim, kad se govori o siromaštvu u Njemačkoj, to je nešto drugo nego u Hrvatskoj jer netko tko živi sam i ima manje od 892 eura mjesečno pripada kategoriji siromašnih. U Hrvatskoj je pak siromašan već onaj tko ima manje od 272 eura.
– Siromaštvo je u Njemačkoj jako naraslo, veliki je jaz među pokrajinama – komentiraju stručnjaci te upozoravaju da se Njemačka približava europskom prosjeku po udjelu siromašnih. U Europskoj uniji gotovo je svaki četvrti stanovnik na granici rizika od siromaštva. Iako u bogatoj zemlji nema puno nezaposlenih, samo oko pet posto, među njima je milijun ljudi koji su već dugo nezaposleni. Ministar rada Andrea Nahles planira davati subvencije na plaće i tako pomoći zapošljavanju 33.000 ljudi, a država bi na to potrošila 900 milijuna eura. Stručnjaci tvrde da je to pomoć za premali broj ljudi. K tome, siromaštvo raste i među umirovljenicima, a visoka najniža obvezna nadnica od 8,5 eura bruto po satu, uvedena ove godine, njima ne može pomoći. Siromaštvo kao da se usidrilo u dijelovima stanovništva i u tu spiralu uvlači sve više ljudi, komentira se.
U Hrvatskoj je, pak, najgori trend siromaštva koji pogađa mlade. Svaki učenik Obrtničke škole u Koprivnici izdvoji 20 kuna, a profesori i ostali odrasli članovi udruge Šegrtsko srce po 120 kuna godišnje, pa su im se pridružili i bogatiji i time pomažu čak 50 učenika te škole čije obitelji nemaju dovoljno za hranu i odjeću. Profesorima je, kažu ovi dobitnici nagrade lista 24 sata "Ponos Hrvatske", bilo teško gledati tu djecu. Koprivnička su djeca – 50-ero siromašnih samo u jednoj školi – dokaz da glad zaista postoji u Hrvatskoj, ta su djeca među oko 60 tisuća djece koja rastu u siromaštvu. Djeca koja nemaju prave uvjete za školovanje na putu su da i sama jednog dana budu roditelji u siromašnim obiteljima. Je li rješenje u pravednijoj raspodjeli dohotka, u većem oporezivanju bogatih, kako to u svom "Kapitalu 21. stoljeća" predlaže francuski ekonomist Thomas Piketty?
Ekonomist Ljubo Jurčić kaže kako je prvi uvjet dizanje ekonomije, a tek potom na red dolazi pravednija raspodjela.
razlika je u tome sto Hrvatski penzioner ima svoj vlastiti stan,a njemacki penzioner ako ima svoj stan onda spada takorec u listu dobrostojecih,sa 800 eura u njemackoj mozda mozes eventualno platit stanarinu i rezije tako da im ne ostane ni 200 za prezivit,prosjecni penzioneri u njemackoj ne zive nista bolje nego i Hrvatski,moras svaki euro okrenut dva puta prije nego sto ga mislis potrosit,dok je bila Marka bilo je dobro a otkad je euro sve je postalo puno teze