Njemački sustav utemeljen na jeftinoj energiji srušio Putin, dokrajčiti ga može Xi

Štedimo vodu, ne moramo se stalno tuširati, čak je i krpa za pranje (Waschlappen) koristan izum, poručio je nedavno njemačkim građanima premijer savezne države Baden-Württemberga Winfried Kretschmann.

"Ako vam bude zima, onda samo obucite džemper (Pullover). Ili možda još jedan džemper. Ne morate jamrati zbog toga, morate prepoznati da se mnoge stvari više ne mogu uzeti zdravo za gotovo... Može i nestati struje. Zato kod kuće uvijek trebate imati nekoliko svijeća, šibica i svjetiljku. Nijemci su razmaženo društvo. Ja također. Ali sada moramo se oduprijeti opasnosti da se stvari ovako nastave zauvijek. Nijemci će se morati još više potruditi!", izrekao je bivši njemački vicekancelar i ministar financija Wolfgang Schäuble.

Ništa kao ove rečenice ne opisuju zornije dramu kroz koju prolazi najmoćnija europska država, ni osam mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu. Waschlappen i Pullover postali su simbolima energetske krize koja se poput karcinoma proširila kroz cijelo njemačko društvo.

Invazija koju je na Ukrajinu pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin dovela je najvažniju državu Europske unije u probleme kakve ne pamti od Drugog svjetskog rata. Nakon što je bila na prosjačkom štapu od 1945., na jeftinim američkim kreditima, jeftinim ruskim energentima i jeftinom uvoznom radnom snagom (gastarbajterima) Njemačka se uzdigla iz pepela i u proteklih 77 godina stvorila društvo blagostanja.

Rusija, odnosno Sovjetski Savez, čak i za vrijeme Hladnog rata bila je pouzdan partner kada je u pitanju isporuka energenata, kaže bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.

"S tadašnje točke gledišta bilo je racionalno i samo po sebi razumljivo da se preko plinovoda kupuje plin iz Rusije umjesto da se uvozi skupi ukapljeni plin iz drugih dijelova svijeta poput Saudijske Arabije, Katara ili SAD-a", rekla je Merkel. I Merkel je tu u pravu. Njemačka velik dio svojega ekonomskog uzleta duguje jeftinim energentima iz bivšeg SSSR-a i Rusije.

U sve vrijeme poslijeratne Njemačke, uz ekonomski i političke oporavak, radilo se sve, i izvana i iznutra, na tome da se njemačko društvo pacificira i da se tamo više nikada ne pojavi neki novi Hitler. Njemačka vojska svedena je na folklor. Da je Njemačka uspjela u stvaranju društva mira i blagostanja najbolje svjedoče milijuni prognanika, izbjeglica i migranata koji ne biraju načina da ostvare svoj "njemački san".

No to je sve vrijedilo do 24. veljače 2022. kada je ruski diktator Putin pokrenuo tenkove i raketama zasuo Kijev i druge ukrajinske gradove. Njemačka je tada dovedena do zida s jednim pitanjem: Ukrajina i moral ili vlastito blagostanje?

Njemačka se odlučila za Ukrajinu te je uvela najoštrije sankcije Rusiji i odbacila jeftine ruske energente, prihvatila skupi američki LNG, što je dovelo do najveće inflacije u posljednjih 50 godina. Staje i ključni motor njemačke ekonomije – izvoz, indikator potrošnje na povijesnom je dnu. Ulazak u 2023. godinu značit će i ulazak Njemačke u recesiju. Njemačka naoružava Ukrajinu šaljući joj rakete i tenkove (pancere), a vlast u Berlinu koju čine do jučer izrazito mirotvorni socijalisti i Zeleni, od pacifista pretvorila se preko noći u "panceriste".

Prihvatite da je vrijeme blagostanja iza nas, poručuju njemačke vlasti građanima. Jedan dio njih složio se s tim, a drugi dio izašao je na ulice. Prosvjedi protiv inflacije i sankcija Rusiji sve su masovniji, doduše većinom u bivšoj sovjetskoj Istočnoj Njemačkoj, ali strahuje se da bi se mogli proširiti na cijelu državu. Njemačku u zimu očekuju hladni radijatori i vruća politička i socijalna zima. Hoće li vlada u Berlinu biti prinuđena promijeniti kurs i popustiti pred agresorom Putinom zarad blagostanja?

Dok je Njemačka na podu zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu, još veća prijetnja njezinoj budućnosti stiže ovih dana iz Kine. Kineski predsjednik Xi Jinping tuče u ratne bubnjeve, najavljujući pripajanje Tajvana, što bi moglo dovesti do rata Kine s Amerikom. A taj rat dokrajčio bi Njemačku čija ekonomija ne bi mogla preživjeti jer je preovisna o ogromnom kineskom tržištu. A krah Njemačke u ponor bi povukao i cijelu EU. Bože čuvaj Njemačku!