Ako Rusiji već ne ide dobro na bojnom polju, drugdje se planovi Vladimira Putina i njegovih suradnika razvijaju bolje. Tri najveće europske ekonomije pod velikim su pritiskom te se u njihovim velikim gradovima zadnjih tjedana odvijaju prosvjedi i štrajkovi. Nije rat u Ukrajini jedini razlog gospodarskih nedaća koje su zahvatile Njemačku, Veliku Britaniju i Francusku, velikim su dijelom one odraz i pandemije, odnosno njezina utjecaja na globalnu ekonomiju. No prosvjednike koji u Njemačkoj izlaze na ulice unatrag nekoliko tjedana zanima zadržavanje standarda koji su imali barem prije rata u Ukrajini, a za to je garant, ipak, i ruski plin nad kojim stalno visi prijetnja potpunog prekida dostave. Ispred ureda kancelara Olafa Scholza tako se moglo vidjeti parole poput: "Odmah pomozite siromašnima!" Naime, u Njemačkoj je u kolovozu inflacija dosegla 50-godišnji rekord od 10 posto.
Carska zastava za Putina
– Više nismo do vrata u vodi, nego tonemo. Ne možemo nastaviti, treba nam pomoć – rekao je reporterima Euronewsa jedan od prosvjednika. Jedni među novostvorenu sirotinju ubrajaju izbjeglice iz Ukrajine i Sirije te kritiziraju državu da je dovoljno bogata da to ne dopusti, drugi prosvjeduju jer smatraju da u Njemačkoj više nemaju mjesta. Objavljene su, naime, i snimke iz istočne Njemačke na kojima se ukrajinske izbjeglice vrijeđa, što je gradonačelnik Leipziga ocijenio neprihvatljivim. U njegovu gradu održani su prosvjedi na kojima su izvikivane parole protiv Ukrajinaca. I taj je prosvjed, kao i prethodni, počeo traženjem promjene njemačke energetske politike i ukidanjem sankcija Rusiji, a sve pod parolom "za mir, slobodu i samoodređenje". Uvredama su obasuti proukrajinski protuprosvjednici.
"Nacisti van", čulo se, što je očita aluzija na Putinovo etiketiranje ukrajinskih vlasti, no moglo se čuti i: "Gubite se, živite na naš račun."
Prosvjedi u Njemačkoj često se povezuju s krajnje desnom strankom AfD. Policija na njima nije pronašla ništa protuzakonito, čak ni staru zastavu Wehrmachta koja se pojavila jer nije na popisu zabranjenih simbola. Carska Reichskrieg zastava inače je simbol krajnje desnice u Njemačkoj, a uz nju su na prosvjedima često i ruske zastave. Pogotovo je znakovito da se prosvjedi odvijaju u redovitom ritmu ponedjeljkom, baš kao prije rušenja Berlinskog zida.
A treba reći da, osim krajnje desnih, prosvjede organiziraju i krajnje lijeve opcije, no motivi su uglavnom slični, a dobrim su dijelom repriza onih koje smo vidjeli u doba oštrih protupandemijskih mjera u Njemačkoj. Kako je rekao Burkhard Jung, gradonačelnik Leipziga, riječ je o "čudnoj mješavini desnog radikalizma, neprijatelja demokracije te čudne pretpostavke da postoje oni koji imaju razumijevanja za Putina i Reichsbürgere", rekao je Burkhard misleći pod potonjim pojmom na grupaciju koja postojeće društvo i državu smatraju nelegitimnima.
Često je na meti Robert Habeck, ministar gospodarstva iz redova Zelenih.
– Zeleni žele da naša zemlja bude siromašna i slaba – rekao je Timo Chrupalla, lider AfD-a, na prosvjedu u Berlinu.
Slični prosvjedi odvijaju se i u Francuskoj, no tamo su i bitno masovniji. Tri tjedna nakon prosvjeda zbog kojih su zatvorene rafinerije, što je uzrokovalo nedostatak goriva u ovoj velikoj europskoj ekonomiji, deseci tisuća prosvjednika izašli su na ulice Pariza kako bi izrazili frustracije zbog porasta troškova života. Još u nedjelju bilo je zatvoreno četiri od sedam francuskih rafinerija, koje su u vlasništvu grupacije TotalEnergies koja je, kao i druge naftne kompanije, ubrala ogromne profite zbog energetske krize. Te prosvjede organizira stranka LFI lijevog lidera Jean-Luca Melenchona. Došlo je i do sukoba s policijom, a na prosvjedima su viđeni i "žuti prsluci" kakve smo gledali na prosvjedima 2018.
– Vrijeme je da se probudimo. Oni na vrhu nemaju doticaja sa stvarnošću. Plaćamo poreze, zbog čega? Pa sve propada – rekao je Christopher Savidan, aktivist LFI-ja koji je bez posla zadnjih pet godina. Ova krajnje lijeva stranka želi iskoristiti ove prosvjede kako bi s ulice nastavila pritisak na Emmanuela Macrona i njegovu vladu.
Prosvjede aktivno podržava i ovogodišnja nobelovka za književnost Annie Ernaux kao i još 60 javnih osoba iz umjetnosti i društvenog života koji također pozivaju na prosvjede. Službeno se okupilo 30.000 prosvjednika, no organizatori tvrde da ih je bilo 140.000.
'Smrzavaju se nasmrt'
Prosvjeduje se i u Velikoj Britaniji. Pripadnici pokreta Insulate Britain, odnosno Izolirajte Britaniju, zalijepili su se superljepilom na asfalt oko ministarstava blokirajući tako ulice na nekoliko sati te ometajući i dolazak same premijerke Liz Truss u parlament. Ovaj pokret zastupa "obranu domova od rastućih troškova života".
– Ured za nacionalnu statistiku objavio je da se 8500 ljudi nasmrt smrzne u svojim domovima svake godine jer si ne mogu priuštiti grijanje. To će biti samo gore jer imamo krizu troškova života – rekao je Guardianu Liam Norton, glasnogovornik Insulate Britaina. Prosvjednici više ne vide previše razlike u klimatskim prosvjedima i onima za standard života.
Kaos u najvećim europskim gradovima prizor je koji Putin priželjkuje.
Podrška Ukrajini.